Beograd
I bolnice meta lažnih bombaša
Nemoguće razlučiti šta je plod nečije samovolje i divljaštva, a šta stvarna pretnja. – U Beogradu 24 časa dnevno dežuraju četiri kontradiverzione ekipe
Bezobrazluk pojedinaca koji anonimnim dojavama o postavljenim bombama prekidaju školske časove, suđenja, saobraćaj i rad preduzeća ponovio se pre dva dana kada su lažni bombaši zaposlenima u Urgentnom centru Kliničkog centra Srbije uputili ovakvu pretnju. Rad ove ustanove ni za trenutak nije prekinut, ali su prostorije morali da napuste posetioci i bolesnici na nekim odeljenjima. Zbog velikog broja pacijenata koji su vezani za aparate i lekara koji ne mogu da ih napuste, evakuacija u zdravstvenim objektima ponekad je više nego komplikovana. Činjenica da je reč o otvorenim ustanovama kroz koje prolazi mnogo ljudi otežava sprovođenje rigoroznih bezbednosnih procedura.
– Klinički centar Srbije ima svoje obezbeđenje, na svakom ulazu postoji portir, ali ističemo da smo mi, pre svega, zdravstvena ustanova i to otvorenog tipa. U Klinički centar ljudi dolaze da se leče i naš je zadatak da im pomognemo, a ne da ih maltretiramo pretresanjem – kaže Drago Jovanović, portparol Urgentnog centra.
Slično potvrđuju i primeri drugih zdravstvenih ustanova. I profesor dr Radislav Šćepanović, direktor KBC „Dr Dragiša Mišović”, ističe da bolnice nisu ni kasarne ni zatvori.
– Naša ustanova u sastavu ima više od 20 objekata, nalazi se na platou Dedinja, između Bulevara kneza Aleksandra i Bulevara oslobođenja prema kome je potpuno otvorena. U blizini su i dva najveća stadiona u zemlji. Imamo pet velikih kapija koje bi trebalo da čine spoljašnji prsten i tu postoje portirske službe. Veći deo KBC-a, međutim, nije ograđen čak ni mrežom tako da u krug bolnice može da uđe ko hoće i sa bilo koje strane. Poslednji slučaj bombaške pretnje desio se oko Nove godine kada smo pred salom na hirurgiji zatekli dve bombe i lutkicu Deda Mraza u paketiću, a za vreme rata imali smo i dve odbačene avionske bombe – priča Šćepanović.
Dojava u Urgentnom centru poremetila je rad i drugih zdravstvenih ustanova, pa je tako KBC „Zvezdara” primio dodatni broj pacijenata.
Samo na odeljenju urologije dežurni lekar imao je četiri prijema i 35 hitnih pregleda pacijenata – rekao je Aleksandar Milošević, direktor KBC „Zvezdara”. On je istakao da u ovoj ustanovi postoji plaćena služba obezbeđenja, ali i da uprava čini sve da u saradnji sa MUP-om obrazuje svoju službu koja bi za mesec dana trebalo da preuzme nadzor nad bolnicom.
Prema evidenciji beogradske policije, od početka ove godine na teritoriji prestonice zabeleženo je 117 bombaških pretnji.
–U Beogradu 24 časa dnevno dežuraju četiri kontradiverzione ekipe, a po potrebi angažujemo i dodatne snage što zavisi prvenstveno od veličine objekta. Kada je reč o izboru navodnih meta, naše iskustvo govori da tu nema pravila. Kao poseban slučaj izdvojila se jedino Palata pravde koja je u poslednje dve godine primila 86 lažnih dojava – objašnjava Živković i podseća da je za krivično delo izazivanja panike i nereda predviđena zatvorska kazna od godinu dana.
Zbog anonimnih poziva u toku 2008. godine, rad Okružnog suda u Beogradu prekidan je 77 puta. Ove godine situacija je drugačija i do sada su zaposlenima u Palati pravde nepoznati glasovi pretili šest puta.
– Pojačali smo mere bezbednosti i na glavnom i ulazu u garažu. Detaljno se kontrolišu zaposleni i stranke, a povećan je i broj pripadnika MUP-a u uniformi i u civilu. Na smanjenje poziva najverovatnije je uticalo što je protiv velikog broja lažnih bombaša pokrenut sudski postupak, a neki su dobili i maksimalne kazne – ističe Ivana Ramić, portparol Okružnog suda u Beogradu.
Objekti poput bolnica, sudova, Brankovog mosta (koji je za nepune dve godine četiri puta „miniran”), prema rečima Aleksandra Radića, vojnog analitičara, od izuzetnog su strateškog značaja jer se „oko njih vrti čitav urbani život”.
– Kad biste potencijalnom vojnom agresoru dali spisak ciljeva po kojima bi mogao da dejstvuje, svi navedeni objekti bili bi u vrhu te liste. Svi znamo da realni rizik od prijavljene bombe ne postoji uvek, ali se bezbednosne procedure moraju pokrenuti jer je teško razlučiti šta je plod nečije samovolje i divljaštva, a šta stvarna pretnja. Neko je to jednom pokrenuo i sada se dokonim umovima čini da je u pitanju dobra zabava – Kaže Radić.
Veliki medijski prostor koje su lažne prijave dobile, dodaje on, takođe doprinosi učestalosti pretnji što opet svedoči da je reč o „modi” koju su pokrenuli ili studenti namereni da odlože ispit, ili nezadovoljne stranke kojima je u interesu da odlože suđenje.
---------------------------------------------------
Statistika pretnji
Prestonička policija prošle godine evidentirala je čak 563 dojave, od čega je najveći broj (357) slučajeva zabeležen u vaspitno-obrazovnim ustanovama. Portiri i zaposleni u objektima državne uprave morali su lane 114 puta da slušaju glas koji im preti da će odleteti u vazduh, dok su drugi objekti primili još oko 25 dojava.






