Beograd

Prof. dr Zoran Blagojević, sekretar za zdravstvo

Rad zdravstvenih ustanova podložan kontroli

Afere oko hapšenja doktora zbog malverzacija, štrajk lekara, nezadovoljstvo pacijenata zbog dugih lista čekanja i lečenja u neodgovarajućim uslovima samo su neki od problema sa kojima se mesecima suočava zdravstveni sektor. Profesor dr Zoran Blagojević, sekretar za zdravstvo, objašnjava u razgovoru za „Politiku” da se sve javne nabavke i ulaganja u zdravstvene ustanove, za koje je odgovoran Sekretarijat za zdravstvo, obavljaju se u skladu sa zakonskim propisima. Od stupanja na funkciju sekretara za zdravstvo, on kaže da nema informacije da je neko od direktora zdravstvenih ustanova, koje su u nadležnosti grada, postupao protivno zakonu, kao i da su direktori odgovorni za rad zdravstvene ustanove, koja je podložna kontroli odgovarajućih inspekcija državnih organa.

Da li smatrate da je štrajk lekara u domovima zdravlja uspeo, mislite li da su njihovi zahtevi opravdani i kakav ste dogovor postigli sa njima?

Postoji reprezentativni Sindikat lekara i farmaceuta i grupa koja koristi isto ime i logo, a koja je organizovala štrajk i nije reprezentativna. Sekretarijat je razgovarao sa njima ne želeći da deli zaposlene u gradskim zdravstvenim ustanovama smatrajući da su problemi zajednički. Njihove primedbe, sem radnog vremena, upućene su Ministarstvu zdravlja i Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje. Štrajk je najavljen i organizovan neposredno pred izbore u Lekarskoj komori i mislim da je delom bio u funkciji nečije lične promocije. O rezultatima izbora se ništa ne čuje, jer je odaziv bio nizak, od dva do sedam odsto u Beogradu. U štrajku je učestvovalo do 100 lekara u četiri doma zdravlja. Mislim da su ostali prepoznali da štrajk ima i druge ciljeve. U svakom slučaju, formirana je radna grupa pri Ministarstvu zdravlja koja će pokušati da nađe rešenja u okviru zakonskih propisa. Čini mi se da su ciljevi štrajka dalekosežniji i da će možda sledeća „meta” biti primena novine plaćanja lekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prema rezultatima rada.

Šta planirate da uradite kako bi se u zdravstvenim ustanovama smanjile liste čekanja? Postoji li plan borbe protiv korupcije u bolnicama, jer se pacijenti stalno žale da moraju da plate medicinarima kako bi u pristojnom vremenskom roku došli na red za pregled i operaciju?

U skladu sa nadležnostima, direktan doprinos grada smanjenju lista čekanja je nabavka nove opreme u zdravstvenim ustanovama, što je uslovljeno materijalnim mogućnostima. Obaveza grada je da zajedno sa ministarstvom RZZO-om obezbedi uslove za funkcionisanje zdravstvenog sistema. Svaka zdravstvena ustanova je samostalno pravno lice. Organizacija rada unutar zdravstvene ustanove je u nadležnosti direktora. Pacijenti imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, ali i pravo i obavezu da svaki pokušaj uslovljavanja pružanja zdravstvene usluge (mito i korupcija) prijave, pre svega zaštitniku pacijentovih prava, koji prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti postoji u svakoj zdravstvenoj ustanovi, direktoru te zdravstvene ustanove, Sekretarijatu za zdravstvo i zdravstvenoj inspekciji. Nezaobilaznu ulogu u borbi protiv kriminala u društvu, pa i u zdravstvu, imaju MUP i istražni organi. Najbolji način borbe protiv korupcije je ne pristajati na nju, jer neuporedivo veći broj lekara poštuje sebe, svoj moralni i stručni integritet, a time poštuje pacijenta i razume njegove zdravstvene probleme.

Šta će biti sa obnovom KBC „Dr Dragiša Mišović” i da li je planirana dogradnja KBC „Zvezdara”, jer je poznato da su neki objekti u veoma lošem stanju?

Za investicije u KBC „Zvezdara” ove godine je izdvojeno gotovo 21.000.000 dinara, a u Agenciji za investicije obezbeđena su sredstva i priprema se projektna dokumentacija radi završetka zgrade hitnog prijema hirurške klinike. Nove zahteve za investicije planiraćemo budžetom za 2011. godinu. Što se tiče KBC „Dedinje” za nekoliko dana se kompletiraju, opremaju i puštaju u rad neurologija, psihijatrija i ORL. Za deo zgrade koji je oštećen u požaru takođe se priprema projekat i taj posao vodi Agencija za investicije grada. Postoje realni izgledi da će radove finansirati i izvoditi strani donator.

Najavili ste da će veliki broj zdravstvenih stanica dobiti novo ruho. Kada se to očekuje? Kada će žitelji Kaluđerice napokon dobiti nov dom zdravlja?

Sekretarijat je na osnovu zahteva zdravstvenih ustanova obezbedio sredstva. Nažalost, neke ustanove ne mogu ili ne znaju da pripreme osnovnu dokumentaciju i ne mogu da sprovedu javnu nabavku do kraja, a o radovima da i ne govorimo. Tako da postoji opravdani strah da se predviđena sredstva neće potrošiti do kraja ove godine. Nadam se da će sa iskustvom koje su stekli ove godine biti ažurniji i spremniji za budžet za 2011. godinu. Objekat Zdravstvene stanice „Kaluđerica” je pred samim završetkom. U toku je javna nabavka medicinske opreme i nameštaja. Otvaranje prikupljenih ponuda planirano je za početak jula i ukoliko bude uspešna, sledi isporuka dobara. Nadam se da bi se objekat mogao da se otvori do početka septembra.

Danijela Davidov-Kesar

objavljeno: 05/07/2010

Poslednji komentari

читалац citalac | 05/07/2010 09:53

Шта је са нељубазношћу лекара и лошим, нељудским односом према пацијенту?

dedaSimke M.Simic | 05/07/2010 17:05

U ovosamse debelo uverio za jednu injekciju kortizona kojusu mi dali CH doktori sam morao obici 3 doktora dabih na kraju kod jednoga penzioniranog reumatologa na crno sebi dao volu za hod i zivot!

Љиљана Ј. | 05/07/2010 23:44

Зашто правите хајку само на Београдсле лекаре. Да знате само шта нам раде у провинцији не бисте веровали да се неко са Хипократовом заклетвом може тако понашати.