Društvo
Tri profesora ipak idu u penziju
Senat Univerziteta u Beogradu nije produžio radni vek dr Milanu Podunavcu, dr Nenadu Kecmanoviću i dr Dragani Dulić
Tajnim glasanjem, Senat Univerziteta u Beogradu odlučio je juče da ne produži radni odnos za još tri godine profesorima koji su napunili 65 godina – dr Milanu Podunavcu i dr Nenadu Kecmanoviću sa Fakulteta političkih nauka i dr Dragani Dulić, sa Fakulteta bezbednosti. Ovoj odluci je prethodila višečasovna burna rasprava, kao i produženje radnog odnosa „brzinskim” javnim glasanjem za 16 profesora sa drugih fakulteta.
Kako se čulo, protiv reizbora ova tri profesora stiglo je dosta primedbi studenata i raznih udruženja, pa je Senat na prethodnoj sednici vratio ove predmete matičnim fakultetima na ponovno odlučivanje. Fakulteti su ostali pri svom stavu, što je izazvalo buru nezadovoljstva dela akademaca i članova Senata.
Primedbe na reizbor dr Nenada Kecmanovića odnosile su se na činjenicu da je on dekan i na fakultetu u Banjaluci i da ne može da bude stalno zaposlen na dva mesta sa 100 radnog vremena. Dekan FPN dr Ilija Vujačić je rekao da je profesor ponudio ostavku na mesto dekana i da želi da ostane na FPN-u.
Kada je reč o dr Milanu Podunavcu, dostavljena je peticija koju je potpisalo dve hiljade studenata koji su bunt pokrenuli i na društvenim mrežama, sa argumentom da je reč „o profesoru koji ima lošu komunikaciju sa studentima, nerazumljiv udžbenik, protiv kojeg studenti demonstriraju godinama”.
Prorektor UB dr Marko Ivetić je naveo da se u prigovoru Sindikata „Prosvećenost” navodi da su studenti profesoru Podunavcu davali najniže ocene za njegov rad i da iza peticije stoji hiljadu studenata sa imenom i prezimenom i matičnim brojem.
Dekan Vujačić je pokazao list sa ocenama profesora Podunavca na kojem je najniža ocena 4,29, na šta je prodekan Pravnog fakulteta dr Milan Škulić rekao da ovde neko čini krivično delo ako studenti tvrde da su dali „dvojke”, a na Senatu su prikazane „četvorke”.
Dr Dragani Dulić je zamereno zbog „rasne diskriminacije i političkih stavova vezanih za bombardovanje Srbije i akcije OVK” u hrestomatiji koju su koristili studenti bezbednosti, pa su žalbe između ostalih poslali i Savez logoraša Republike Srpske, Svetska organizacija Roma...
Dekan Filozofskog fakulteta dr Vesna Dimitrijević je rekla da je pitanje ko sve ima pravo na prigovor, jer su neki od njih sadržali nacionalističke i homofobne izjave, dok je dekan Elektrotehničkog fakulteta dr Miodrag Popović naglasio da Senat ne sme da donosi odluke na osnovu političkih kriterijuma. „Sve primedbe su sinhronizovane iz jednog centra. Ovde treba da vladaju akademski, a ne politički kriterijumi”, dodao je dekan Ekonomskog fakulteta dr Marko Backović.
Profesor Matematičkog fakulteta dr Aleksandar Lipkovski je rekao da je dr Dulić kao urednik spornog zbornika imala vrlo jednostran izbor tekstova, dok je dekan Vujačić rekao da je preneto više različitih mišljenja, od kojih nijedno nije lični stav urednice.
Dekan Mašinskog fakulteta Milorad Milovančević je, kako je rekao, u ime „mašinaca” iz principa javno glasao „protiv” u svim jučerašnjim predlozima za produženje radnog odnosa, uz objašnjenje da se ovaj „leks specijalis” odnosi samo na profesore i da nema govora o podmlađivanju Univerziteta. „Samo čujemo moj predmet, moj udžbenik, moj kabinet, niko još nije rekao moji studenti”, dodao je dr Milovančević.
Od 36 prisutnih članova Senata, za reizbor su bila potrebna 24 glasa „za”: dr Podunavac je dobio 18, dr Dulić 15, a dr Kecmanović 14.
Profesori kojima nije produžen radni vek nisu želeli da daju izjave za medije posle sednice, a nisu znali ni da nam kažu kakva je dalja procedura i da li postoji mogućnost žalbe ili eventualno sudskog postupka.
Senat je bez rasprave, u okviru ove iste tačke, odbio da produži radni odnos grupi profesora sa Filološkog fakulteta, uz obrazloženje da ovaj član zakona ne važi za vanredne profesore.
Kako se čulo na sednici, neophodno je da se ovoj problematici posveti posebna rasprava, jer je očigledno da se član zakona, koji je predviđen kao nagrada za najbolje nastavnike, pretvorio u sredstvo za odlaganje odlaska u penziju, čime se ne stimulišu mladi naučnici.
Poslednji komentari
@Miro Markovic | 28/06/2012 17:59 Lepo je da pominjete SAD i to da tamo profesori mogu da rade do stote! Tacno! I ja sam za to da se tako nesto uvede u Srbiji negde oko 2100 godine. Prvo, u poredjenju sa SAD, nasi profesori NE RADE NISTA! Dosta godina ce proci da nasi profesori prvo pocnu da nesto rade, pa tek onda da njihov rad lici na rad americkih kolega i verujem da ce oko 2100. godine oni moci da urade bar deo onoga sto se u SAD radi. Da bi se ovo i ostvarilo, nekoliko uslova mora prvo da se ispuni: 1) potpuni raskid sa samoupravljanjem na univerzitetu i ukidanje svih novotarija koje su u od 45' do danas uveli komunisti; 2) zabrana bavljenja politikom na univerzitetu i ostro sprecavanje da medikriteti koriste univerzitet kao odskocnu dasku za svoju politicku karijeru ili da iyigravaju transmisiju politickih stranaka. Kada se desi sve gore navedeno, onda neka se javljaju oni koji propagiraju "kako univerzitet izgleda u SAD".
Ne ulazim u sustinu ( kompleksna je - slazem se vise misljenja: profesori treba da dokazu svoj naucni kvalitet, da osposobe naslednike, da imaju kapacitete da izvrasavaju svoje obaveze,...) samo u detalj - politika. Primer , verovatno i Vama poznat - Noam Comski ( MST). On nije gradio svoju karijeru na politici , ali politikom se bavio tokom cele (skoro) svoje karijere. Postao je poznat kao lingvista, a jos poznatiji kao aktivista. I Kinsidzer je bio profesor na Harvardu pre nego sto je postao profesionalni politicar (gde se i vratio kad je zavrsio politicku karijeru)
@ @nikola v. -dejtonski nesporazum | 28/06/2012 23:26 Opet vi o tome kako univerzitet izgleda u SAD! Oni i mi smo nebo i zemlja! Jeste, Comski se bavio anti-ratnom propagandom i hapsen je i zatvaran vise puta, FBI ga je na Univerzitetu u Kaliforniji hapsio u amfitetatru pred 2000 studenata. Bertran Rasel, jos cuveniji engleski filozof, je isteran iz Univerziteta u Kembridza i robijao je pola godine zbog anti-ratne propagande medju studentima u toku 1. svetskog rata. To je civilizacija, to su uredjene zemlje i tako se tamo radi, jer je bavljenje politikom na univerzitetu ZABRANJENO! A u Srbiji, u svecanim fakultetskim salama profesori-komunisti od 1950 do 1990 drze svoje partijske sastanke, a kada im je to zabranjeno oni izadju na ulice i provedu 90te na ulicama, pri tome tesko zloupotrebljavajuci svoje studente. I vi spominjete kako se radi u SAD! U SAD, Engleskoj i drugim zemljama se isteruje sa fakultet zbog politike jer se to smatra zloupotrebom studenata.






