Ekonomija

Ima li spora oko Koridora

Ministri Dinkić i Mrkonjić poriču da se spore pod čijom će kapom biti poslovi i budžet za najveći infrastrukturni projekat. – Kome će graditi jeftine stanove? – O NIP-u prvo u vladi, pa u novinama

Važno je da se gradi: ministri infrastrukture i ekonomije na otvaranju radova na deonici puta Leskovac–Vlasotince u julu 2009. (Foto Tanjug)

Sukoba unutar vlade oko budžeta nema. Bar tako tvrde vladini zvaničnici. Ili bar još nisu počeli. Premijer je po ličnom priznanju – miran: čak i ako ih bude, iskustvo mu govori da se „posle velikih reči i zahteva uvek sve dobro završi”. A ministar za ekonomiju Mlađan Dinkić i ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić juče su bili bliži jedan drugom nego ikada. Ne samo što su i preksinoć i juče pre podne sedeli na istim, važnim sastancima, već i zato što su imali i temu više za razgovor – vest lansiranu u javnosti da su u Vladi Srbije, pre nego što je misija MMF-a stigla u Vašington, počela politička odmeravanja snaga na poligonu zvanom budžet. Glavni igrači su upravo Dinkić i Mrkonjić koji se, navodno, otimaju oko Koridora 10. I usput bi, i jedan i drugi, da Olivera Dulića „razvlaste” na projektu stanogradnje.

Ruku na srce, sve bi tako moglo da bude, jer i prethodnih godina su se na budžetu lomile i političke, i resorske, i lične ambicije. Reč je o velikim projektima i velikom novcu, a što veća nadležnost više para i više moći.

Ali ovoga puta pomenuti akteri u izjavama za „Politiku” tvrde da to što se priča nije tačno.

Uz komentar da su prethodnog popodneva bili zajedno na Nacionalnom savetu za infrastrukturu i juče na važnom sastanku u vladi, ministar Mrkonjić kaže da pojedini mediji senzacionalistički lansiraju dilemu (on ili Dinkić) ko će biti zadužen za izgradnju Koridora 10. A dileme, konstatuje, zapravo nema.

– Ne verujem da do takvog sporenja u vladi može doći, jer sve su to pametni i ozbiljni ljudi. Pogotovo što se sve zna, pa i to ko šta zna i ko šta ne zna o izgradnji Koridora 10 posebno – prokomentarisao je Mrkonjić.

Maštovito se, kaže, u tim tekstovima navodi „kako isti ljudi imaju aspiracije prema nekim drugim poslovima i resorima, od stanogradnje pa do Nacionalnog investicionog plana, politički se spekuliše čak do najava partijski suprotstavljenih frontova”.

Mrkonjić ne tvrdi da o nekim pitanjima nema različitih mišljenja u vladi, ali i napominje da „nije najbitnije koji će ministar i koji resor raspolagati sredstvima iz državne kase za masovnu i jeftiniju stambenu izgradnju, bitno je da tih sredstava bude i da se donese zajednička odluka i da se grade jeftiniji stanovi, što ranije uvek nije bi slučaj”.

A kada je reč o Nacionalnom investicionom planu, koji je kako su juče neki mediji navodili, takođe tačka sporenja, Mrkonjić će govoriti, „prvo kada to bude tema u vladi, pa tek onda za javnost, što je, mislim, pitanje dobrih odnosa i elementarnog vaspitanja”. O čemu konkretno, znaće se kad za to dođe vreme.

Sukob oko Koridora se ne nazire ni iz objašnjenja koje smo dobili u kabinetu potpredsednika Dinkića. Ukazuje se samo na nadležnosti:

– Potpuno je jasno da će se Koridor 10 i u narednoj, kao i u ovoj godini finansirati iz budžeta Ministarstva za infrastrukturu i Ministarstva za nacionalni investicioni plan, uz potpis i jednog i drugog ministra na sve isplate. Operativno, Koridorom 10 se bavi istoimeno javno preduzeće. Tako da to nije pitanje budžeta Ministarstva ekonomije – objašnjavaju u Dinkićevom ministarskom kabinetu. Uz jednu napomenu da je on „član Nacionalnog saveta za infrastrukturu i da se njegova uloga svodi na koordinaciju aktivnosti na realizaciju celokupnog projekta”. I dodatak da je „najveći Dinkićev doprinos na obezbeđivanju povoljnih kredita međunarodnih finansijskih institucija”.

– Ni masovna, jeftina stanogradnja nije projekat Ministarstva ekonomije i ono nema nadležnosti nad tim projektom. U čijem će se budžetu knjižiti novac za realizaciju ovog projekta, pitanje je za Ministarstvo finansija – objašnjavaju u Dinkićevom kabinetu. Ministarstvo ekonomije je, dodaju, pokrenulo program subvencionisanih stambenih kredita, radi povećanja tražnje i podrške građevinskoj industriji u uslovima krize. Za to je u budžetu Ministarstva ekonomije ove godine izdvojeno 450 miliona, dok će u 2010. biti namenjeno 2,5 milijardi dinara.

Ako je suditi samo po tim izjavama, budžet za narednu godinu bi mogao da bude usaglašen u mnogo mirnijim okolnostima nego prethodni. Ipak, ovo su samo neke od stavki oko kojih se, kako ukazuje dosadašnje iskustvo lome koplja unutar vlade. Kako će biti ovog novembra, pokazaće već sledeća nedelja.

Vesna Jeličić
objavljeno: 07/11/2009