Ekonomija

Jadarit za automobile budućnosti

Mineral pronađen u okolini Loznice sadrži litijum za kojim, kako piše jučerašnji „Njujork tajms”, širom sveta traga oko 60 rudarskih kompanija, spremnih da u rudnike ulože više od milijardu dolara

Traganje za mineralom ključnim za proizvodnju hibridnih i električnih automobila počelo još 2007. godine

Oko 60 svetskih rudarskih kompanija traga u Argentini, Srbiji iNevadi za ležištima litijuma, ključnim materijalom za hibridne i električne automobile, koji bi mogao da dovede do novih projekata vrednih više odmilijardudolara u sledećih nekoliko godina, objavio je jučerašnji „Njujork tajms”.

U Srbiji ima litijuma! Zato valja očekivati da će ovaj mineral i u našu zemlju privući bar deo pomenutog kolača stranih ulaganja.

Nenad Grubin, direktor beogradske firme „Rio Sava eksplorejšn”, ćerke multinacionalne kompanije „Rio Tinto eksplorejšn”, izjavio je juče za naš list da je ova kompanija pronašla 2004. godine u ataru jadarskih sela Jarebice i Slatina kod Loznice jadarit.

Grubin ističe da je Jadarski basen jedino mesto na svetu na kome je nađen jadarit, a geolozi hemijskim i fizičkim ispitivanjima otkrili su da je reč o novom mineralu. Dali su mu ime jadarit i njegova pozitivna identifikacija izvršena je u nekoliko uglednih institucija u inostranstvu.

U donjoj jadaritskoj zoni ležišta „Jadar”, kako se procenjuje, nalazi se oko 114,6 miliona tona rude sa prosečnim sadržajem korisnih komponenti od 1,8 odsto litijum-oksida i 13,1 odsto bor-oksida, kaže Grubin i dodaje da je Jadarski basen i dalje jedino mesto na svetu na kome je nađen jadarit.

Inače, jadarit je hidratisani natrijsko-litijski borosilikat i po sastavu fascinantno je sličan fiktivnom kriptonitu koji u istoimenom stripu i filmu Supermenu slabi snagu.

– Otkriće jadarita krajem aprila 2007. izazvalo je veliku pažnju svetskih medija – ističe naš sagovornik. – Jadarit sadrži litijum koji je najvažniji element u proizvodnji baterija za električne i hibridne automobile, mobilne telefone, prenosne računare i druge elektronske uređaje, i bor koji se primenjuje u proizvodnji stakla, keramike, lakih legura, termoizolacionih materijala, deterdženata i materijala za zaštitu drveta. Ima više od stotinu mogućnosti primene, a može da se koristi i u proizvodnji vatrometa i raketnih goriva.

Odobrenje za istraživanje minerala u Jadarskom basenu firma je dobila pre šest godina od Ministarstva rudarstva i energetike.

– Sredinom prošle godine„Rio Tinto” je odlučio da se ležište litijuma i bora „Jadar” kod Loznice u potpunosti zadrži u okviru „Rio Tinto” grupe i da se prebaci u „Rio Tinto minerals”, grupu koja se bavi proizvodnjom – objašnjava Grubin. –Projekat sada ulazi u fazu izrade studije predizvodljivosti. Pozitivni rezultati ove studije omogućiće da se pređe na izradu studije izvodljivosti. Posle toga mogli bi da uslede radovi na otvaranju ležišta i otpočinjanje proizvodnje u rudniku i kapacitetima za preradu. Predviđamo da bi ceo ovaj proces mogao da traje oko pet-šest godina.

Bušenje istražnih bušotina u 2010. godini ležišta litijuma i bora „Jadar” biće obavljeno u skladu sa Odobrenjem za istraživanje, izdatim od Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije, dodaje naš sagovornik. Cilj je da se sazna više o geološkim karakteristikama ležišta.

– Rezultati bušenja, zajedno sa rezultatima ostalih metoda istraživanja, kao što su hidrogeološka, geotehnička i mineraloško-petrografska ispitivanja, detaljna ispitivanja uticaja na životnu sredinu i sva druga neophodna tehnička i socijalno-ekonomska i druga ispitivanja, biće deo Studije izvodljivosti – ukazuje Grubin.

– Tako će se definisati rezerve mineralnih sirovina u ležištu i omogućiti verifikacija „Elaborata o rezervama” u Ministarstvu rudarstva i energetike.

„Rio Tinto eksplorejšn” kroz svoje dve srpske ćerke, kompanije „Rio Sava eksplorejšn” d.o.o. i „Rio Tinto Ibarski borni minerali” d.o.o., borne i druge industrijske minerale istražuje na nekoliko lokacija u Srbiji. Najviše na dve – Jadarski basen kod Loznice i Jarandolski basen kod Raške.

A. Mikavica

-----------------------------------------------------------

Rezultat rada srpskih naučnika

Značajan podsticaj odluci kompanije „Rio Tinto” da otpočne preliminarna ispitivanja terena Srbije dali su i rezultati rada srpskih naučnika, a naročito prof. dr Jelene Obradović sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu. Ona je sa svojim saradnicima, uključujući i našeg sagovornika, koji je tada radio kao asistent na Rudarsko geološkom fakultetu sa profesorkomObradović,tokom devedesetihgodina prošlog veka,objavljivala radove u uglednim međunarodnim stručnim časopisima, kojesu primetili i stručnjaciu „Rio Tintu”.

Tim geologa iz „Rio Save eksplorejšn”: Nenad Grubin, direktor preduzeća od osnivanja, Vladimir Stojanović i Vladisav Erić, kao i američki geolog Bob Keli, tada „Rio Tintov” menadžer za istraživanje u Evropi, otkrili su jadarit u Jadarskom basenu i dali mu to ime.  

objavljeno: 11/03/2010

Poslednji komentari

Ogorceni Srbin | 12/03/2010 13:31

Zbog svega toga sto je pronadjeno u Srbiji pocevsi od Kosova i Metohije pa do ostalih delova Srbije smo i okupirani sa svih strana!

Luka  | 12/03/2010 18:13

.
Od svega toga je najvredniji taj clanak u New York Times i angazman Rio Tinto. Oni mogu od nicega da naprave nesto sto nama nebi ni palo na pamet. Recimo da ga prodaju umjesto dijamanata, jer sa dijamantima je gotovo. U tom slucaju Srbija ima zlatnu koku. Sto manje jaja to vrijednija.
Uostalom kada je o automobilu rijec imamo Tesla Roadstar koji ide na elektriku. I normalno ne pravimo ga mi nego Amerikanci i to u cast naseg Nikole Tesle i za profit normalno.

vasa  | 12/03/2010 22:06

@Luka. Bas tako Luka. Stranci ce da iskopaju rupu u zemlji i da odu cim izvade sve sto im treba. A mozda nam i nesto "udele" jer su "duzni" ? :))) A mi cemo posle da se slikamo sa plakatom "Tesla Roadster" -a, sve noseci "Rio Tinto" majice sa kratkim rukavima. Da je jos takvih razmisljanja mi bi smo bili kao Nigerijci - skapavali od gladi na 3 metra od najvecih (americkih) naftnih busotina u Africi. Znas li Luka kako je jedna Norveska resila problem: "Koga Zemlja, njegovi minerali"?