Ekonomija

Pritužbe građana oborile rate

Banke na koje se odnosio najveći broj prigovora vratile kamate na nivo pre povećanja

Posle sve većeg broja prigovora klijenata pojedinih banaka u maju i junu zbog povećane kamate na kredite u otplati, odnosno bankarske marže, NBS je utvrdila da neki od ugovora sadrže odredbe koje nisu u skladu sa principima dobre poslovne prakse. Preciznije, postavlja se pitanje zakonitosti pojedinih odredbi, kako ističu iz centralne banke nakon analize pritužbi i uvidom u jedan broj ugovora o kreditu.

Zato je Narodna banka 15. juna uputila dopis svim bankama kojim je zatražila da hitno preispitaju odredbe ugovora i zakonitost svojih opštih akata, kao i da ih, ako zatreba, usklade sa pozitivnim propisima i o tome je obaveste u roku od 30 dana, navodi se u jučerašnjem saopštenju Narodne banke.

Takođe, NBS smatra da je neophodno da banke još jednom razmotre povećanje kamate na kredite u korišćenju. To se naročito odnosi na one koje su to učinile nakon 30. septembra prošle godine, pa bi trebalo da ih koriguju, odnosno nađu odgovarajuće rešenje sa klijentima. O tome je trebalo da banke obaveste NBS u roku od pet dana.

Od prispelih odgovora, najveći broj banaka je obavestio centralnu banku da će u što kraćem roku preispitati svoje odluke o promeni kamate, odnosno povećanju marže, te da će usaglasiti svoje opšte akte sa propisima i o tome obavestiti NBS.

One banke na koje se odnosio najveći broj prigovora po tom osnovu već su donele odluku o vraćanju kamate – marže na nivo pre njenog povećanja, o čemu su obavestile i svoje klijente, dok neke smatraju da su njihovi opšti uslovi poslovanja i ugovori u svemu u skladu sa propisima. Banke, takođe, napominju da je za svaku korekciju potreban određeni period radi operativnih i tehničkih poslova.

Narodna banka će, redovnim supervizorskim aktivnostima, sagledavati i zakonitost opštih akata banaka. U pripremi je i podzakonski akt koji ova pitanja treba da reguliše u skladu sa principima najbolje svetske prakse.NBS istovremeno zahvaljuje svima koji su joj se obratilii ukazali na ovaj problem, doprinevši tako uspostavljanju dobre poslovne prakse i jačanju poverenja u bankarski sektor.

B. D.
objavljeno: 01/07/2009

Poslednji komentari

Gojko  | 01/07/2009 15:33

NBS, mora ostrom i restriktivnom politikom da sankcionise banke koje su pokusale da prekrse krediten ugovore. Ovako izgleda da su banke pokusale nesto nezakonito, uhvacene u tome i na kraju nikom nista. Bez obzira na veliku vezanost nase privrede za banke koje raznim kreditima pospesuju (i to je diskutabilno) privredni razvoj, ne sme biti povlascenih. Kao sto su jasne sankcije za korisnike koji ne postuju ugovorene obaveze kredita, tako mora da postoji regulativa koja se sprovodi i prema bankama u takvim situacijama. U suprotnom, bnake i dalje mogu bahato da se ponasaju nekaznjeno.

Koвилјко Ловре | 01/07/2009 18:42

Корисник сам "Лаки кеш" кредита код Интеза Банке. Камата је везана за промене референтне стопе НБС. Када се повећа референтна стопа НБС банка подиже своју каматну стопу, али када се смањује референтна стопа банка не менја своју стопу. Колико има корисника ове врсте кредита и за колико нас месечно "одере" Интеза банка. Те податке може имати само ова банка и НБС. Наравно, НБС осим догматске приче за широке народне масе неће предузети ништа.

dragan kovacevic | 04/08/2009 16:52

slazem se sa komentarima predhodnika, mislim da guverner nbs neradi svoj posao kako treba i da nezasluzuje platu koju prima( a ista je jako velika).
on nije smeo sebi da dozvoli da tek na pritisak na korisnika kredita izvrsi neki mlaki pritisak na banke koje su mimo ugovora podigle marzu.
ja se nadam da stedise koje su ostecene ce ovo pantiti za sledece izbore i da guverner treba da zna da mu to nije radno mesto zagarantovano do penzije.