Pogledi
Đorđe Vukadinović
Pogledi sa strane
Žarko Jokanović
J. R. (1986)
Tema nedelje
Srećni ljudi
Kiša koja obilno pada poslednjih dana spasla je poljoprivredu, doslovno rečeno, u poslednji čas. Posle dvomesečne suše padavine će omogućiti da se usevi oporave i nastave normalan razvoj, kaže Zorica Radičević, agrometeorolog u Republičkom hidrometeorološkom zavodu.
– Posledica ipak ima, jer je žito zbog dugotrajne suše počelo ranije da zri, pa će prinosi biti manji. Kiša je dobrodošla svim prolećnim kulturama: voću, vinovoj lozi i povrću – kaže Zorica Radičević.
Značajno je, kaže ona, što padavine nisu bile pljuskovite, čime je omogućeno da se voda zadrži u zemlji i tako poprave zalihe vlage.
Sekretar odbora za agrar Privredne komore Srbije Milan Prostran kaže da je kiša koja je pala vredna bar 100 miliona dolara.
– Zbog suše u aprilu i maju poljoprivrednici su strahovali šta će biti, a sada im je vraćena nada u prinose prolećnih useva. Pšenica će imati nešto niži prinos, ali to nije zabrinjavajuće i biće je dovoljno sa zasejanih 580.000 hektara. Zbog kiše, međutim, počeće da buja korov, pa zato ratarima sleduju veća ulaganja u pesticide – objašnjava Prostran.
Obilnije padavine i niže temperature vazduha dobro utiču na bolji prinos pšenice i ostalih useva, jer pogoduju razvoju zrna, rekao je juče agenciji Beta upravnik odeljenja za strna žita pri Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu Srbislav Denčić. On je izjavio da su obilnije kiše ipak stigle kasno za useve na severu Vojvodine i okolini Kikinde, ali su veoma pozitivno uticale na nalivanje zrna pšenice u svim drugim delovima Srbije, što će se odraziti i na bolji prinos.
– S obzirom na to da nam se žetva bliži, ove kiše su za pšenicu u mnogim krajevima došle u pet minuta do 12, dok su u nekim krajevima zakasnile – rekao je Denčić i precizirao da kiša nije mogla da utiče na broj klasova i zrna u klasu pšenice, već samo na težinu zrna.
Kako je naveo, obilnije padavine mnogo više su značile zasadima kukuruza i soje, dok je pšenici u najvećoj meri kiša pogodovala da biljka bude osvežena. Veći efekat na pšenicu u ovom periodu imaju temperature od oko 20 stepeni, nego sama kiša. U slučaju da su se nastavile majske temperature iznad 30 stepeni, one bi bile kontraproduktivne i dovele do neprirodne dehidratacije pšenice.
– Padavine i niže temperature došle su u optimalnom trenutku, jer su dnevne temperature između 23 i 26 stepeni i noćne od 12 do 16 stepeni idealne za nalivanje zrna, što smo u proteklim danima i imali – rekao je Denčić.