Ekonomija
Saglasni o kursu
Kriza u evrozoni i dešavanja u regionu kumovala su poslednjem padu dinara, ocenjuju Radovan Jelašić i Dejan Šoškić
Dešavanja u regionu kumovala su poslednjem slabljenju dinara, uvereni su i odlazeći guverner Radovan Jelašić, ali i kandidat za njegovog naslednika Dejan Šoškić. Na predstavljanju novog broja „Kvartalnog monitora”, biltena Ekonomskog fakulteta, Jelašić je podsetio kako su oslabile i nacionalne valute u Mađarskoj, Poljskoj i Turskoj, a Šoškić objasnio kako je kriza u evrozoni proizvela oklevanje investitora što se odrazilo na kurs.
Prepisivanja stavova nije bilo jer se budući i bivši guverner čak nisu ni sreli: Jelašić je ispratio početak, a Šoškić kraj prezentacije domaćina profesora Pavla Petrovića.
Prema oceni Radovana Jelašića, ako bi se uzelo u obzir isključivo ono što se događa u Srbiji, dinar bi trebalo da jača zbog dogovora s Međunarodnim monetarnim fondom, kojim su obezbeđena dodatna finansijska sredstva, plate i penzije su zamrznute, a cene stabilne.
– Očito da trenutno preovladavaju faktori iz inostranstva i zbog toga je došlo do određenog slabljenja dinara poslednjih dana. Ubeđen sam da bi, ako se izdrži i nastavi vođenjem restriktivne politike, trebalo da vidimo nešto jači dinar – kazao je Jelašić.
Dejan Šoškić je istakao da monetarna politika ne bi trebalo da dozvoli jačanje dinara prema evru, ukoliko ono nije praćeno rastom produktivnosti, odnosno ugrožava konkurentnost domaće privrede.
– Zbog krize u evrozoni, jugoistočna Evropa je na izvestan način manje atraktivna za ulaganja i ta uzdržanost u dotoku investicija mora da se odrazi na devizne kurseve svih valuta u regionu – istakao je on i podsetio da je od 2000. godine, u poređenju s drugim tranzicionim zemljama, srpska nacionalna valuta najviše ojačala. Sada smo svedoci uspostavljanja ravnoteže na deviznom tržištu, smatra kandidat za guvernera.
Šoškić se osvrnuo i na vapaje privrednika koji trpe velike gubitke zbog kursa. On je ubeđen da je plivajući kurs najmanje loše rešenje.
– Kod zakucavanja kursa na bilo kom nivou trošilo bi se mnogo više deviznih rezervi za njegovu odbranu nego što je to sada slučaj. Bojim se da bi to vodilo mnogo većem zaduživanju i većoj ekonomskoj nestabilnosti – naveo je Šoškić i dodao da je svestan da slabljenje dinara zadaje muke onima koji su se zadužili u evrima i uvoznicima, ali da istovremeno podstiče izvoz.
S njim se slaže i profesor Pavle Petrović, urednik „Kvartalnog monitora”.
– Jednostavno, ovo što se sada dešava možda je restrukturisanje srpske privrede. Sada će neki drugi privrednici, okrenuti izvozu, biti malo jači. Svedoci smo uspostavljanja surove ekonomske ravnoteže nad onima koji su se prethodnih godina zadužili napolju i pretežno uvozili – kazao je Petrović.
On, inače, očekuje da, ukoliko ne dođe do povećanja cena i povećanja plata, može da se kaže da se kurs dinara stabilizovao na održivom nivou.
A kada je reč o tome do koje granice će evro porasti, ekonomski stručnjaci juče nisu želeli da iznose svoje stavove jer špekulantima takve izjave otvaraju prostor za sigurnu zaradu.
– Tada bi se moglo desiti da, osim s normalnim faktorima ponude i tražnje, imamo posla i sa špekulantima – objasnio je Šoškić.
To što Šoškić i Jelašić dele iste stavove oko uzroka slabljenja dinara, ne znači da će naslednik odlazećeg guvernera voditi i istu monetarnu politiku. Jer, Šoškić je juče najavio i „fina podešavanja” regulative, jer se štednja sada uglavnom odliva u hartije od vrednosti, na koje su banke usmerile svoje aktivnosti.
– Taj kanal treba staviti pod lupu, kako bi se novac okrenuo ka investicijama – uveren je kandidat za guvernera.
----------------------------------------------
MMF: Dogovoren samo okvir za pomoć
– S Vladom Republike Srbije dogovorili smo se samo o okviru od 6,5 milijardi dinara za isplatu jednokratne pomoći i kategorije kojima je ona namenjena – kazao je Bogdan Lisovolik, stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Beogradu. – Nismo stavljali nikakva ograničenja u okviru kategorija na koje je podrška usmerena, a to su penzioneri, državni službenici, siromašni i žitelji nerazvijenih opština.
– Ali ako me pitate šta preferiramo, onda mogu da kažem da je poželjno usmeravanje pomoći na ranjive slojeve stanovništva: siromašne i penzionere. Poštovaćemo svaku odluku vlade – kazao je Lisovolik.
Anica Nikolić
Poslednji komentari
Fingirani ekonomski analiticari (portparoli vlade Srbije) vise i ne kriju da je cilj srozavanja dinara smanjivanje plata na zaobilazan nacin. Bojeci se revolucije oni su posegli za prevarom. Tako plate i penzije postaju bezvredne a ministri nas ubedjuju da za njih mozemo kupiti istu kolicinu mleka i hleba kao i pre sunovrata dinara. Kao da svojim primanjima kupujemo samo hleb i mleko. E kakvih gluposti smo duzni da se naslusavamo...
Valute zemalja u okruzenju su oslabile od pocetka svetske ekonomske krize do 10%, ceska kruna, i madjarski zlot, a makedonski denar i hrvatska kuna samo su oslabile za 1% a kod nas je dinar oslabio za nesto vise od 17 meseci za 36% znaci najveci pad nacionalne valute u svetu, strasno. Ako Vi mislite da preko ledja zaposlenih koji primaju platu u dinarima, kao u ljudi koji privredjuju u ovoj zemlji da kao pospesujete izvoz , znaci sto slabiji dinar to kao veci izvoz, onda to vodi u jos vecu katastrofu. Nemozemo mi da budemo sponzori izvoznicima, nego vi njih subvencionisite da bi vise izvozili. Ako znatno ne ojacate dinar i posaljete signal investitorima da smo mi ovde ipak stabilna zemlja krupni igraci poput Dojce Telekoma nemaju sta da traze na nasem trzistu i sigurno nece doci, pa zar Vi mislite da ce oni investirati milijardu i po evra, a onda ce im Vlada i NBS, obezvredjivati dobit jer oni moraju poslovati u dinarima ovde,odustace ako im se i za 2% bude srozan dinar godisnje
Svako zna da za pad vrednosti dinara ima mnogo opravdanih i neopravdanih razloga. Analitičari u zavisnosti od namere spominju samo one koji podupiru njihovu trenutno iznetu tezu. Nije međutim jasno šta je istina, ako imamo devizne rezerve pet (a posle rasta cene evra I šest) puta više nego što je celokupna dinarska masa, a prodali smo milijardu I sto miliona evra, kako se nije pojavio manjak dinara na tržištu. Ima se utisak da je znatno povećana novčana masa na tržištu doštampavanjem, u poslednje vreme primam penziju u novim (4 komada) petohiljadarkama.







