Ekonomija

Štedišama niže kamate i šampanjac

Guverneru Šoškiću problem ne bi trebalo da budu samo visoke kamate na deviznu štednju, već i to što neke banke nemaju nikakvu ponudu na dugoročna dinarska oročenja

Klijenti banaka u predstojećoj Nedelji štednje ne mogu se nadati većim kamatama nego što su one to bile u isto doba prošle godine, jer su bankari listom prihvatili preporuku guvernera Narodne banke Srbije Dejana Šoškića da ih ne povećavaju kako ne bi, posredno, izazivali nestabilnost u ovom sektoru. Jer, veće kamate na štednju podrazumevaju i višu cenu za onoga ko se zadužuje na osnovu ovog izvora bankarskih para.

Guverneru Šoškiću, sva je prilika, problem ne bi trebalo da budu samo visoke kamate na deviznu štednju, već i to što neke banke nemaju nikakvuponudu na dugoročnadinarska oročenja.

U Folks banci su izričiti da podržavajupredlog NBS-a i guvernera i zato će u Nedelji štednje kamatne stope biti oko pet odsto.

–Pored toga,obradovaćemo naše štediše, kako sadašnje tako i buduće, lepim poklonom. Zato ih i pozivamo da 31. oktobraposete naše filijale i zajedno sa nama proslave Nedelju štednje uz šampanjac – kažu u Folks banci.

Kod njih se kamatne stope na evrooročenjima kreću od 2,75 odstodo 5,25 odstona kratkoročnim oročenjima i od 5,25 odstodo 5,75 odstona dugoročnim oročenjima. U slučajudinarskeštednje, kamatna stopa se kreće od osam odstodo 9,50 odstona kratkoročnim oročenjima (do 12 meseci), a ponudu na dugoročnadinarska oročenja – nenude.

Inače, svi njihoviklijentikoji su na štednju položili više od 50.000 evra dobijaju kamatu većuza 0.25 odstood standardne ponude pa se tako kamate na veće iznose kreću od tri odstodo 5,75 odsto.

Miroslav Rebić, član Izvršnog odboraSosijete ženeral banke kaže da oni, kao i uvek, uvažavajupreporuke centralne banke, pri čemu ostajuvernisvojim principima zasnovanim na pouzdanosti, proaktivnosti i zadovoljstvu klijenata.

–Tokom ove Nedelje štednje Sosijete ženeral ističe „štednju za svakog”, odnosno to da svim građanima, bez obzira na njihove mogućnosti, da priliku da štede. Bilo da već imaju neki iznos koji stavljaju na štednju ili žele da štedeod svojih redovnih primanja, u Sosijete ženeral banci će naći proizvod koji zadovoljava njihove potrebe. Tokom Nedelje štednje, banka će ponuditi atraktivne kamatne stope, pa će kod oročenja na 12 meseci odobravati kamatu od 5,5 odsto, bez obzira na visinu depozita.Sosijete ženeral banka nastavlja da podržava i proces dinarizacije i, u skladu sa tim, kamata na dinarsku štednju iznosiće 15 odsto.

„Nismo zaboravili ni građane koji borave u zemljama izvan evro zone, pa ćemo atraktivne kamate ponuditi i klijentima koji štede u drugim valutama poput dolara, švajcarskogfranka” – kaže Rebić.

U Eurobank EFG navode da će kamate u Mesecu štednje prilagoditi sugestijama prvog čoveka centralne banke.

–Kamate koje ćemo ove godine ponuditi zavise od vrste štednje (po viđenju, oročena, štednja za decu), proizvoda (sa isplatom kamate unapred, mogućnošću parcijalnog razročenja), kao i vremenskog roka na koji se štednja polaže u banku. Duži rokovi od godinu i više sa sobom povlače i više kamatne stope. Takođe, u Eurobanci štednja u dinarima ima gotovo dvostruko veću kamatnu stopu od štednje u evrima, što je doprinos Banke dinarizaciji srpskog finansijskog tržišta – navode u ovoj banci.

U zavisnosti od toga o kojoj se vrsti štednje radi, slobodnoj ili oročenoj, kamate u Mesecu štednje mogu ići čak i preko 10 odsto za dinare, dok će se ponuda za evre formirati u skladu sa preporukama sa NBS i u zavisnosti od roka na koji se sredstva oročavaju, kažu u Eurobanci navodeći da su kamate na dugoročniju štednju svakako povoljnije i mogu ići sve do šest odsto na godišnjem nivou, a na njihovo formiranje utiče i sama visina depozita, koja se određuje u zavisnosti od konkretnog slučaja.

Komercijalna banka je još prošle sedmice saopštila da neće povećavati kamate na depozite u predstojećoj Nedelji štednje.

„Nećemo podizati kamate, jer bi to značilo i skuplje kredite”, rekao je na konferenciji za novinare zamenik predsednika Izvršnog odbora banke Dragan Santovac i dodao da su zahvalni guverneru što je predložio bankama da sa ponudom građanima budu umereniji.

----------------------------------------------------------

Uz kamatu i druge pogodnosti

IAlfabanka izjasnila se dapodržava napore NBSza sprovođenje kreditno-monetarne politike sa ciljem stabilizacije srpskog tržišta i ostvarivanja rasta i razvoja. Zato će, kažu, pripremiti atraktivnu kompletnu ponudu koja osim kamatne stope, obezbeđuje klijentima niz drugih pogodnosti.

Trenutna standardna ponuda Alfa oročene štednje klijentima omogućava do 5,27 odsto kamateza depozite u evrima, do 12 odstoza depozite u dinarima i do 3,70 odstoza štednju u američkim dolarima.

Kao posebnupogodnost oročene štednje u Alfa bancinavode da visina kamatne stope koju klijenti dobijaju štednjom ne zavisi od visine uloga, a sredstva se mogu oročiti na bilo koji period od jednog do 12 meseci. Prilikom prekida oročenja banka ne naplaćuje naknade za prevremeno razoročenje.

J. Rabrenović
objavljeno: 26.10.2011.

Poslednji komentari

Ал ће странци да навале | 26/10/2011 10:40

од страних штедиша неће моћи да се дође на ред, само да чују, ми имамо највећу камату у Европи а можда и на свету.

tonight show | 26/10/2011 11:50

Nedelja stednje bi trebalo da se razlikuje od ostalih nedelja u godini po tome sto se na orocenja te njedelje ne oduzima obavezna rezerva NBS. Tako banke mogu da koriste 100% orocenih sredstava pa zato daju povoljnije kamate.

Branko Nikolic | 26/10/2011 15:30

Ne čini li vam se da su guverner ( odnosno država Srbija ) i banke načinili kartelski sporazum na štetu budućih štediša, svojih klijenata, jer klijente u tom dogovaranju i guvernerovom nagovaranju banaka da ponude manje kamate niko nije zastupao. Štediše su nažalost i u ovom slučaju tretirane kao raja. Nisu sve štediše bogati tajkuni, najveći broj njih je teškom mukom uštedeo nešto para, a pošto prilika za iole dobro ulaganje novca u ovoj zemlji još nema, moraju te svoje pare da ulože u štednju da bi ih koliko-toliko sačuvale, ali eto guvernera da im "štrpne" koliko može od te crkavice, u ime i za račun banaka. Guverner želi da pomogne "jadne" banke da one te "štrpnute" pare ulože gde bi on želeo, a i sam zna ( a znamo i svi mi, mada on misli da smo potpune neznalice ) da banke NIKAD NIKOG ne slušaju gde će da ulože sredstva. One banke ( tj. "banke" ) koje su slušale vlast propale su u prethodnim decenijama.