Ekonomija

Suncokret rodio – ulja nema

Suncokreta ima dovoljno, čak i za izvoz, ali mu je cena dvostruko veća od lanske, što je fabrikama dovoljan razlog da taj trošak prevale na potrošače

Ima li dogovora o ceni zejtina Foto Beta

Država će pokušati da spreči poskupljenje ulja, a da li će u tome uspeti znaće se početkom naredne sedmice kada bi trebalo da bude održan sastanak ministra trgovine Slobodana Milosavljevića i predstavnika najvećih uljara. Ministar je, inače, saopštio da se u vladi razmatra mogućnost intervencije jeftinijim uljem iz robnih rezervi kako bi se sprečilo poskupljenje na čak 145 dinara za litar koliko su već najavili da će tražiti neki proizvođači.

Suncokretovog ulja iz robnih rezervi, međutim, ima samo za dvomesečnu potrošnju pa se postavlja pitanje šta će biti posle toga i da li država na raspolaganju ima i neku drugi mehanizam za sprečavanje ovog poskupljenja.

Problem skupog ulja ovog puta neće biti moguće rešiti uvozom jer je ta cena vrlo visoka i kreće se od 1,3 do 1,5 evra po litru.

Vodeće uljare u Srbiji poslednjih dana najavljuju poskupljenja svojih proizvoda, uz obrazloženje da je otkupna cena suncokreta ove godine gotovo dvostruko veća nego lane i iznosi do 420 evra po toni. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, očekivani rod suncokreta će biti na nivou prošle godine i iznosiće oko 350.000 tona, ali je otkupna cena znatno viša. Poređenja radi, poljoprivredni proizvođači su prošle godine prodavali suncokret za 17 dinara po kilogramu. Po logici prerađivača suncokreta samo udvostručenje cene sirovine je dovoljan razlog za poskupljenje finalnog proizvoda.

Razloge za veliki rast cene jestivog ulja ne treba tražiti ni u kakvim prilikama na domaćem tržištu, već u ravnanju s berzanskim cenama uljarica i sirovog ulja koji su poskupeli kao posledica manjeg roda u Evropi, naročito Rusiji koja je treći evropski proizvođač suncokreta.

Direktor marketinga „Dijamanta” Vladimir Milović izjavio je juče Tanjugu da ova uljara, koja je najveća u našoj zemlji i na Balkanu, još pravi kalkulacije, ali da je izvesno da će jestivo ulje uskoro poskupeti. „Pratimo kretanja na tržištu, rod i cenu suncokreta, cenu energenata i kurs dinara i na osnovu toga ćemo odrediti novu proizvodnu cenu jestivog suncokretovog ulja, koja je sada u ’Dijamantu’ 103,50 dinara” rekao je Milović.

On je podsetio da je prošle godine otkupna cena suncokreta bila 17 dinara za kilogram, ističući da je sada na berzi dostigla 36,20 dinara.

Kompanija „Viktorija grup” saopštila je u četvrtak da će odluku o eventualnoj promeni cene tog proizvoda doneti „onog momenta kada bude poznata konačna otkupna cena suncokreta, koja je ove godine znatno viša od prošlogodišnje”. Ovaj proizvođač je ocenio da je „u ovom trenutku svaka korekcija cene veća od 15 odsto ekonomski neopravdana”, dodajući da će cena ulja „iskon” biti formirana na bazi cene sirovine, kao i na bazi berzanskih cena biljnih ulja. „Trenutno je u Srbiji u toku žetva suncokreta, koja će dati oko 300.000 tona suncokreta ili oko 120.000 tona ulja”, navela je u saopštenju „Viktorija grup”, koja ističe da je „očigledno da ulja ima ne samo za domaću potrošnju, nego da je oko 20 odsto tržišni višak, odnosno ulje koje će biti izvezeno”.

„’Viktorija oil’ iz Šida je svojim kapacitetima, kao i kupljenom količinom sirovine u mogućnosti da gotovo celokupno tržište Srbije uredno snabdeva uljem i to po cenama koje su u rangu sa okruženjem kao i cenama sirovog ulja na svetskim berzama”, naglašava se u saopštenju koje je potpisao generalni direktor „Viktorija grup” Nikola Vujačić.

J. Rabrenović

-----------------------------------------------------------

Bogosavljević: Nerealni apetiti uljara

Najavljeno povećanje cena ulja, posebno kada se kreću od 35 do 40 odsto, potvrđuje „neskromne, nerealne apetite onih koji atakuju na ionako bitno umanjen porodični budžet potrošača”, izjavio je juče predsednik Pokreta za zaštitu potrošača Beograda Petar Bogosavljević.

„Apsolutno nema razloga da se ide sa ovakvim rastom cena ulja”, kazao je Bogosavljević novinarima, ocenjujući da se radi se o „zloupotrebi monopolskih položaja u proizvodnji ulja”. „Cene ulja i mnogih drugih proizvoda u Srbiji znatno su više nego u zemljama okruženja”, rekao je Bogosavljević, napominjući da „nažalost imamo manipulisanje cenama”.

On je upozorio da država ima „dve snažne poluge u svojim rukama” – robne rezerve i interventan uvoz ulja iz drugih zemalja i izrazio nadu da će vlada „smoći snage da ne dozvoli ovo ekstremno povećanje cena”.

Prema njegovoj oceni, sa dosadašnjim poskupljenjima već je stvorena situacija da će „planirana stopa inflacije biti premašena”. Bogosavljević je takođe upozorio da će se aktuelna poskupljenja tek u narednom periodu „vraćati kao bumerang” onima koji povećavaju cene, jer će biti smanjena potrošnja, pa će po tom osnovu biti prinuđeni na smanjivanje cena.

Tanjug

objavljeno: 04/09/2010

Poslednji komentari

Milenko Tepić | 04/09/2010 00:08

Problem našeg agrara je što se danas u Srbiji na usitnjenim gazdinstvima odvija više od 70% domaće proizvodnje. Od ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji čak 76,8% obrađuje manje od 5 ha. Srbija ima najusitnjeniji posed u Evropi. Prosečan posed u Srbiji je 3,92 ha. Međutim, ni Zakon o zakupu zemljišta nije doneo značajne promene. Osnovna slabost ovog zakona je što omogućava usitnjavanje velikih uređenih zemljišnih kompleksa u državnoj svojini! Po ovom zakonu maksimalno se može zakupiti 100 ha po jednom gazdinstvu, i taj maksimum treba povećati. Takođe, postavlja se pitanje zašto se državne oranice ne daju u zakup na 20 godina, što dozvoljava zakon, već najčešće na period od 1 do 3, a najviše 5 godina. Time se destimulišu oni koji bi u primarnu proizvodnju da investiraju značajna sredstva i na duži rok.

Сатрампампамбирославс Ћерезеремитипитиковски | 04/09/2010 00:08

Цена уља од овог.рода сунцокрета кретаће се у почетку од 130 дин/л у малопродаји.То ће бити на бази откупне цене од 25 дин/кг на почетку кампање.Како је даље откупна цена повећавана,цена уља ће расти од 150 па касније и близу 180 дин/л.Ово кажу Калкулације, Економија и правило да од скупе сировине (сунцокрет у откупу премашио и 40 дин/кг),нема јефтиног производа.

Edvard Kardelj | 04/09/2010 02:16

Napred u drzavnu kontrolu nad cenama! Ziveo socijalizam i planska ekonomija! Druze, a jel mozes meni da kazes sta tacno da sadim u sledecih 5 godina? Ziv je Tito, umro nije!