Hronika

Izabrane sudije, biraju tužioce

Bivši tužioci i zamenici imaju prednost na konkursu, a na 81 sudijsko mesto nisu izabrane samo bivše sudije nego i sudijski pomoćnici

Novica Kocić

Visoki savet sudstva izabrao je 81 sudiju po dopunskom konkursu, ali će o tome zvanično obavestiti javnost tek „krajem nedelje”. Kako nezvanično saznajemo, među izabranim kandidatima je jedan broj bivših sudija i jedan broj sudijskih pomoćnika.

– Dopunski konkurs za 81 mesto, koliko je ostalo upražnjeno posle opšteg izbora sudija u decembru, nije obezbedio povratak na posao samo sudijama koje su od 1. januara ostale bez posla. Na slobodna mesta izabrani su i sudijski pomoćnici, koji su svojim višegodišnjim radom u pravosuđu dokazali da imaju kvalitet i sposobnost da obavljaju sudijsku dužnost – rečeno je juče „Politici” u Visokom savetu sudstva.

Tako će broju od 1.531 sudije u Srbiji, koliko je izabrano u decembru prilikom opšteg izbora sudija, biti dodat još 81 delilac pravde, ali za sada nije precizirano kog datuma će oni stupiti na sudijsku dužnost. Tek na jesen biće raspisan i konkurs za dodatna 104 mesta, jer je Visoki savet sudstva doneo odluku o proširenju sistematizacije. Tako će konačan broj sudija u Srbiji, posle završetka dopunskog i dodatnog konkursa, biti 1.716. To je za oko 700 manje nego što je sudstvo imalo do kraja prošle godine, pre reforme.

Državno veće tužilaca već nekoliko dana zaseda i privodi kraju izbor tužilaca i zamenika tužilaca po dopunskom i dodatnom konkursu za 87 javnotužilačkih funkcija. Srbija sada ima 67 javnih tužilaca i 546 njihovih zamenika, a Državno veće je objedinilo dopunski konkurs za 40 nepopunjenih zameničkih mesta i dodatni konkurs za 47 dodatnih mesta u proširenoj sistematizaciji, a treba da izabere i još dva tužioca. Tako će ukupan broj javnotužilačkih mesta biti povećan sa 613 na 702.

Međutim, za razliku od Visokog saveta sudstva, koji nije dao naročitu prednost bivšim sudijama, Državno veće tužilaca ističe da bivši odnosno neizabrani nosioci javnotužilačkih funkcija imaju prednost prilikom izbora, koji je upravo u toku.

–Reč je o stručnim, savesnim i dostojnim nosiocima javnotužilačke funkcije – rekao je juče „Politici” dr Milan Škulić, član Državnog veća tužilaca i profesor Pravnog fakulteta u Beogradu.

On ističe da izbor tužilaca i sudija treba hitno završiti kako bi se ispravile greške i rešili egzistencijalni problemi stručnih i dostojnih ljudi koji su ostali bez posla. Zbog svakodnevnih sednica Državnog veća tužilaca tokom ove nedelje, dr Škulić je otkazao učešće na konferenciji o maloletničkom kriminalu u Rigi.

– Bilo je slučajeva da za određene kandidate jednostavno nije bilo mesta u onim tužilaštvima za koja su konkurisali prilikom opšteg izbora. Sada je deo njih konkurisao i za druga tužilaštva u kojima ima mesta, a pored toga otvorena su i  nova mesta. Za one koji ni sada ne budu izabrani, a ispunjavaju kriterijume, veoma je značajno da postoji mogućnost zaposlenja na mesta savetnika ili stručnih saradnika u tužilaštvima – kaže profesor Škulić.

Vlada Srbije donela je nedavno odluku da neizabrane sudije i tužioci, koji su uložili žalbe, primaju platu i ostvaruju prava iz radnog odnosa do odluke Ustavnog suda o njihovim žalbama.

– To je svakako pozitivno jer unosi jedan stepen pravne sigurnosti i stvara mogućnost da Ustavni sud radi bez vremenske presije, ali postoje i ljudi koji nisu uložili žalbu već samo konkurisali na novi konkurs. Ako sada ne budu izabrani, naći će se u prilično nezavidnoj situaciji – objašnjava dr Milan Škulić.

Ističe da je izbor sudija i tužilaca „u drugom krugu” važan i zbog evropskih integracija.

– Relevantne evropske institucije već duže vreme zahtevaju od Srbije vrlo pažljiv izbor nosilaca pravosudnih funkcija, uz brzo ispravljanje svih eventualnih grešaka, koje su u ovom ozbiljnom i složenom poslu, nažalost, uvek moguće. Sada je važno da što manje senke padne na reformu pravosuđa i da vratimo poverenje građana u reformu – kaže dr Škulić.

Aleksandra Petrović

objavljeno: 22.07.2010.

Poslednji komentari

ljudi bez svog ja | 22/07/2010 12:05

Smuci mi se kad god procitam da neka drzavna institucija uradi nesto dobro, ne zato sto je to dobro i potrebno da se uradi, nego zbog toga sto je to potrebno zbog evropskih integracija. Da li ti ljudi nisu svesni sta pricaju i rade, ili su losi ljudi sa losim namerama koji su prinudjeni da ponekad urade nesto dobro zato sto ih drugi teraju? Lludi koji ne zele ili ne smeju da preuzmu odgovornost za soj rad? Ljudi koji rade samo ono sto im drugi narede? To je tako obeshrabrujuce.

Миле Пироћанац | 22/07/2010 16:59

Нисам читао текст нити коментаре али постављам веома важно питање. Зашто на изборима јавно НАРОД не бира судије а не некако сакривено и незнам од кога партијски се бирају исти. Резултат садашњег начина избора је - партијска пристрасност и ко зна какво навођење "правде" а не и ПРАВДЕ. Лично сам за изборе са четворогодишњим мандатом судија на изборима без партијског обележја и припадности, па "коме обојци а коме опанци" у правној а не партијској држави. Правда и демократија ће на овј начин бити задовољене. У противном НЕ.

ЗОРАН Милић | 01/08/2010 20:03

Свака част на предвиђањима, само што сте промашили 100 посто. Ово је туга преголема. Опет се бирају способне љубавнице на место неспособних тужилаца, способна браћа а неспособни тужиоци. Људи који су студирали ,веровали или не, 15( петнаест) и ВИШЕ година.... Не могу више, пукао сам као „генгла“, а хоћемо у Европу. Нема проблема.