Hronika

Podignuta optužnica protiv Katarine Rebrače

Katarina Rebrača Foto Beta

Više tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Katarine Rebrače (38), predsednice i osnivača dobrotvornog fonda koji nosi njeno ime, zbog zloupotrebe službenog položaja.
Kako je saopštila portparol Višeg suda u Beogradu Dušica Ristić, pored Rebrače, optužnicom za zloupotrebu službenog položaja obuhvaćene su i Mirjana Hristić (52), Slađana Mironija (46), i Rebračina majka Sandrina Bogunović (61).
One su osumnjičene da su u periodu od marta 2006. do aprila 2010. godine protivpravno prisvojile 37 miliona dinara, koje su na račune Dobrotvornog fonda „Katarina Rebrača” uplatili donatori radi edukacije i informisanja ženske populacije o prevenciji raka dojke. Protiv Tatjane Babac (38) tužilaštvo je odustalo od krivičnog gonjenja.
Dobrotvorni fond „Katarina Rebrača” osnovan je u maju 2006. godine sa ciljem da prikuplja sredstva za borbu protiv ove opake bolesti. Za četiri godine postojanja organizovan je niz humanitarnih akcija, balova, dobrotvornih revija i aukcija sa prodajom rekvizita poznatih sportista. Novac su uplaćivali brojni donatori iz zemlje i inostranstva, a deo sredstava prikupljan je preko uplatnica Infostana. Sumnja se da je više od 106.000 građana prevareno na ovaj način, a Rebračin fond je inkasirao više od 1,2 miliona dinara samo od građana Srbije.
Pored 37 miliona dinara, za koje se sumnja da je pronevereno, pominje se i suma od 30 miliona dinara kojima je plaćana organizacija donatorskih večeri i balova. Novac je sakupljan za Institut za radiologiju i onkologiju Kliničkog centra Srbije, Institut onkologije Vojvodine, kao i za kupovinu tri digitalna mamografa. Međutim, prema navodima iz istrage, sumnja se da prikupljeni novac nije uplaćen ovim institucijama.
Fond „Katarina Rebrača” mnoge akcije sprovodio je u saradnji sa Fondacijom princeze Katarine Karađorđević. Svakog novembra u hotelu Hajat organizovan je Bal ruža, a 2008. su na aukciji pored ostalih, bili ponuđeni i sportski rekviziti među kojima reket Ane Ivanović, dresovi kapitena fudbalskih klubova Partizan i Crvena zvezda, kao i dresovi košarkaša Milenka Tepića i Mirka Kovača.
D. Čarnić
 

objavljeno: 06.09.2010.

Poslednji komentari

vesna MIletic | 07/09/2010 11:31

Odgovor V.Drazicu, zasto onda ne radja decu nego se bavi kriminalom i lopovlukom. Mnogo me je razocarala Katarina Rebraca. Ni jednog momenta nisam posumnjala u njeno postenje kada sam uplacivala pomoc preko priznanice infostana. Treba da je bude sramota i inspektori treba da se ozbiljno pozabave slicnim udruzenjima i bolje kontrolisu kuda idu uplaceni humanitarni prilozi jer ce ljudi izgubiti poverenje u sve buduce humanitarne organizacije.

Ljiljana Tatic | 07/09/2010 13:13

Zakon po kojem je Katarinin fond obavljao delatnost daje joj mogucnost da ne vodi poslovne knjige i ona po tom zakonu nema potrebu ni obavezu da vodi poslovne knjige i pravda troskove DRZAVI. To ne znaci da ona nema moralnu obavezu prema donatorima. Posto me je to zanimalo potrudila sam se da nadjem izvestaje koje su radile kuce za procenu i licno se uverila da je doprinos koji je postigao fond daleko nadmasio troskove i da fond nije bio ovlascen za nabavku med. opreme vec samo za promociju. Sa posebnom paznjom cu pratiti kako ce to tuzilac da opovrgne i opravda ovu sramnu hajku i pritvor koji je za svaku nevinu osobu kazna bez dokazane krivice. . da li je javni interes obmanjivati narod, da li je zastita gradjana lazno optuzivanje drugih gradjana? Likovanje nad tudjom nesrecom je servirana "terapija" za narod koju nam vlast preko medija servira da bi nas jos vise unazadila i moralno i duhovno. Zapamtite, tudja nesreca nastala zloupotrebama vlasti sutra ce zakucati i na nasa vrata

Alisa Atina | 07/09/2010 13:41

koriscenje celokupne donacije u skladu sa svrhom donacije nije samo moralna vec i ugovorna obaveza primaoca donacije. nije dovoljno da potrosi vise od polovine primljene sume na svrhu donacije a ostatak na svoje licne potrebe te tako podatak koji iznosite da vise od pola uplaceno za navedene svrhi nije nikakvo opravdanje. naprotiv, ukoliko je to tacno, postojala bi obaveza naknade stete donatorima. pored toga moguce postoje i krivicna dela obmane i prevare u cilju skupljanja donacija namenjenih drugim svrhama a ne onim koje su navedene u reklamama.