Hronika

Reforma pravosuđa nije Gordijev čvor

La­ič­ke kri­ti­ke i pro­iz­vod­nja afe­ra ne­će po­mo­ći stva­ra­nju do­brog i efi­ka­snog sud­stva

Re­for­ma pra­vo­su­đa ni­je Gor­di­jev čvor, ali ni­je ni jed­no­stav­na. Gre­ške se mo­gu is­pra­vi­ti. Evrop­ska ko­mi­si­ja ima za­mer­ke, ali one ni­su neo­t­klo­nji­ve.

Re­for­ma pra­vo­su­đa je ogro­man po­sao. Mre­ža su­do­va je pro­me­nje­na go­to­vo iz te­me­lja, a iz­bor naj­bo­ljih kan­di­da­ta za su­di­je ni­je lak po­sao. Is­pra­vlja­nje gre­ša­ka ne pod­ra­zu­me­va kr­še­nje za­ko­na, već tra­že­nje na­či­na da se uoče­ni pro­pu­sti pre­va­zi­đu i da se svi pro­ble­mi re­še na ra­ci­o­na­lan na­čin.

Ako je na­pra­vlje­na gre­ška u pro­ce­ni bro­ja po­tre­bih su­di­ja, ne­po­treb­no je tra­ži­ti kriv­ca za to. Isti­na je da ni­je sve­jed­no onim do­brim kan­di­da­ti­ma ko­ji ni­su iza­bra­ni sa­mo za­to što pri­li­kom op­šteg iz­bo­ra ni­je bi­lo do­volj­no me­sta, a ko­ji će ve­ro­vat­no bi­ti iza­bra­ni na do­pun­skom i do­dat­nom kon­kur­su.

U ovom tre­nut­ku Sr­bi­ja ima 185 su­di­ja ma­nje ne­go što tre­ba da ih ima po naj­no­vi­jim pro­ce­na­ma. Vi­šem su­du u Be­o­gra­du ne­do­sta­je 25 su­di­ja, a Pr­vom osnov­nom su­du u Be­o­gra­du čak 31. Na do­pun­skom kon­kur­su bi­će iza­bran 81 su­di­ja, a na do­dat­nom još 104. Taj po­sao će Vi­so­ki sa­vet sud­stva za­vr­ši­ti to­kom le­ta.

Kri­ti­ke jav­no­sti i po­je­di­nih po­li­ti­ča­ra tr­pe i iza­bra­ne i ne­i­za­bra­ne su­di­je, kao i oni ko­ji su te­me­lje re­for­me po­sta­vi­li za­ko­ni­ma, ali i oni ko­ji su nad­le­žni da te za­ko­ne do­sled­no spro­vo­de. U ta­kvoj at­mos­fe­ri ni­je la­ko ra­di­ti i do­no­si­ti od­lu­ke.

Srp­ski su­do­vi ra­de i su­de, iako još ni­je sve na svom me­stu. Evrop­ska ko­mi­si­ja do­la­zi kra­jem ma­ja u Be­o­grad, a u nje­nim za­mer­ka­ma ne tre­ba tra­ži­ti po­vod za iz­ja­ve da „re­for­ma ni­je us­pe­la”.

Cilj je da pro­ces re­for­me bu­de uspe­šno za­vr­šen, ka­ko je iz­ja­vi­la mi­ni­star­ka prav­de Sne­ža­na Ma­lo­vić, a evrop­ski struč­nja­ci će u to­me po­mo­ći srp­skim vla­sti­ma.

Sle­de­će ne­de­lje oče­ku­je se i pr­vi zva­nič­ni sa­sta­nak mi­ni­star­ke prav­de sa pred­stav­ni­ci­ma Dru­štva su­di­ja Sr­bi­je.

Ustav­ni sud Sr­bi­je ta­ko­đe ra­di svoj po­sao. Na­ja­vlje­no je da će pr­va sed­ni­ca, na ko­joj će se od­lu­či­va­ti o žal­ba­ma ne­i­za­bra­nih su­di­ja, bi­ti odr­ža­na već sle­de­će ne­de­lje. Zah­tev Vi­so­kog sa­ve­ta sud­stva da se sa tim od­lu­či­va­njem za­sta­ne dok se ne na­pi­šu sva obra­zlo­že­nja oce­njen je kao neo­sno­van. Iako je Vi­so­ki sa­vet naj­vi­še sud­sko te­lo, tre­ba zna­ti da je ono pred Ustav­nim su­dom sa­mo stran­ka u po­stup­ku, kao što je tu­ži­lac sa­mo stran­ka u po­stup­ku pred su­dom.

Za­ko­no­dav­ci ni­su pred­vi­de­li prav­ni lek za ne­i­za­bra­ne su­di­je jer „su­dij­ska du­žnost pre­sta­je su­di­ja­ma ko­je ni­su iza­bra­ne po si­li za­ko­na”. Isti­na je da nig­de ne pi­še da oni ima­ju pra­vo na po­je­di­nač­na obra­zlo­že­nja, u ko­ji­ma će bi­ti na­pi­sa­ni i obra­zlo­že­ni kon­kret­ni raz­lo­zi zbog ko­jih od­re­đe­ni su­di­ja ni­je iza­bran, ali se po­ka­za­lo da su kon­kret­ni raz­lo­zi neo­p­hod­ni da bi mo­glo da se kre­ne da­lje. Na pri­mer, ko­le­gi­ju­mi su­do­va iz­ja­šnja­va­li su se o kan­di­da­ti­ma ko­ji su se pri­ja­vi­li na do­pun­ski kon­kurs, a da pri tom ni­su ima­li in­for­ma­ci­je o to­me zbog če­ga ti kan­di­da­ti ni­su iza­bra­ni u de­cem­bru. To ne zna­ju ni sa­mi kan­di­da­ti, osim onih ko­ji „sa­mi naj­bo­lje zna­ju šta su ra­di­li”.

Zna­tan broj biv­ših su­di­ja ni­je iza­bran zbog ne­do­stoj­no­sti, ali su sa nji­ma u istom ko­šu i oni ko­ji su bi­li do­stoj­ni. Tek sa po­je­di­nač­nim obra­zlo­že­nji­ma mo­že da se po­stig­ne raz­dva­ja­nje ži­ta od ku­ko­lja, ali po­je­di­nač­na obra­zlo­že­nja ni­su pred­vi­đe­na za­ko­nom. Ni­su ni za­bra­nje­na, pa je Vi­so­ki sa­vet sud­stva ipak iz­gla­sao od­lu­ku da se ona na­pi­šu u vi­du od­go­vo­ra na žal­be ne­i­za­bra­nih kan­di­da­ta Ustav­nom su­du. Biv­še su­di­je ih ne­će do­bi­ti na kuć­ne adre­se, ali će mo­ći da ih vi­de u pred­me­ti­ma pred Ustav­nim su­dom. Do sa­da je tom su­du do­sta­vljen 61 po­je­di­nač­ni od­go­vor Vi­so­kog sa­ve­ta na žal­be.

Sa­mo struč­ne za­mer­ke i kon­struk­tiv­ni pred­lo­zi ot­klo­ni­će ne­do­stat­ke u re­for­mi pra­vo­su­đa, ko­ja ni­je ni mo­gla bi­ti sa­vr­še­na s ob­zi­rom na obim svih po­slo­va u tom pro­ce­su. Sve la­ič­ke i po­li­tič­ke kri­ti­ke pro­ce­sa re­for­me još su pre­u­ra­nje­ne, ali su u od­re­đe­nim kru­go­vi­ma oči­gled­no neo­p­hod­ne.

U na­me­ri da dis­kre­di­tu­ju u jav­no­sti lju­de ko­ji do­no­se su­štin­ske od­lu­ke u pro­ce­su re­for­me pra­vo­su­đa, ne­ki po­li­ti­ča­ri su čak pri­be­gli i neo­vla­šće­nom sni­ma­nju slu­žbe­nih raz­go­vo­ra. Naj­lak­še je pro­iz­vo­di­ti afe­re. Taj srp­ski spe­ci­ja­li­tet ne­će po­mo­ći us­po­sta­vlja­nju efi­ka­snog i ne­za­vi­snog sud­stva, u ko­je tre­ba da ima­ju po­ve­re­nja i gra­đa­ni Sr­bi­je i stra­ni in­ve­sti­to­ri. Ula­zak na­še ze­mlje u Evrop­sku uni­ju zah­te­va od­go­vor­nost, po­u­zda­nost i prav­nu si­gur­nost.

Alek­san­dra Pe­tro­vić

------------------------------------------------------------------------------------

Jan­ko­vić po­kre­nuo po­stu­pak o za­ko­ni­to­sti od­lu­ka VSS

Re­pu­blič­ki za­stup­nik gra­đa­na Sa­ša Jan­ko­vić iz­ja­vio je ju­če Tan­ju­gu da je po­čet­kom ma­ja po­kre­nuo po­stu­pak kon­tro­le za­ko­ni­to­sti od­lu­ka Vi­so­kog sa­ve­ta sud­stva pri­li­kom re­i­zbo­ra su­di­ja ko­jim se ne­će pre­ju­di­ci­ra­ti po­stu­pak ko­ji je u to­ku pred Ustav­nim su­dom Sr­bi­je. „Ustav­ni sud je taj ko­ji tre­ba da ka­že da li je sva­ki kan­di­dat tre­ba­lo da bu­de iza­bran i da li su pra­va kan­di­da­ta pri­li­kom iz­bo­ra na su­dij­ske funk­ci­je po­vre­đe­na”, re­kao je Jan­ko­vić.

On je ob­ja­snio da u po­stup­ku ko­ji je po­kre­nuo kao om­bud­sman ne ula­zi u pi­ta­nje iz­bo­ra na su­dij­sku funk­ci­ju već da li su se pri­li­kom iz­bo­ra nad­le­žni pri­dr­ža­va­li na­če­la do­bre upra­ve. „Upi­tao sam za­što kan­di­da­ti ko­ji ni­su iza­bra­ni, u re­še­nji­ma ko­ja su do­bi­li, ne­ma­ju po­u­ku o prav­nom le­ku, za­tim da li im je da­ta mo­guć­nost da se iz­ja­sne o okol­no­sti­ma ko­je opo­vr­ga­va­ju pret­po­stav­ku da is­pu­nja­va­ju uslov za iz­bor i za­što ni­su na­ve­de­ne či­nje­ni­ce ko­je su slu­ži­le za oba­ra­nje te pret­po­stav­ke, kao i da li je vo­đe­no ra­ču­na o rav­no­mer­noj za­stu­plje­no­sti na­ci­o­nal­nih ma­nji­na pri­li­kom iz­bo­ra”, ob­ja­snio je Jan­ko­vić.

Jan­ko­vić ka­že da ovim po­stup­kom, i ako se utvr­di da su po­sto­ja­li pro­pu­sti, on ne­će pre­ju­di­ci­ra­ti od­lu­ku Ustav­nog su­da ko­ji ra­di svoj deo po­sla.

Za­štit­nik gra­đa­na je is­ta­kao da je ogrom­no in­te­re­so­va­nje za akt ko­jim je po­kre­nut ovaj po­stu­pak i da će za­to on bi­ti do­stu­pan na saj­tu om­bud­sma­na u po­ne­de­ljak.

Za­štit­ni­ku gra­đa­na je pri­sti­glo 134 pri­tu­žbi onih ko­ji ni­su iza­bra­ni na su­dij­sku funk­ci­ju.

Tan­jug

objavljeno: 16/05/2010

Poslednji komentari

goran lazić | 16/05/2010 22:13

Odgovor na žalbu nikako nije odluka! Gde je odluka?

slobodan stanic | 17/05/2010 16:21

Kada se pismeno pozalis na nezakonit,neprofesionalan i nedostojan rad novoizabaranog sudije ito onome ko je radio reizbor,a nedobis nikakav odgovora ni za 36 dana,onda ja ne mogu da verujem da se casno radilo ni na reformi.Naravno ja ne mislim da su svi u sudstvu nedostojni,ali kao sto medju onima koji su neizabrani ima casnih i dostojnih i medju onima koji su reizabrani sigurno ima i nedostojnih i neprofesinalnih.Ispravljate te dvostrane greske malo brze.

milica seremet | 21/06/2010 21:04

E,kada bi barem neko od odgovornih za deformisanje,pardon,reformisanje pravosudja ovo procitao...I kada bi ovo sto ja pisem IKO procitao i razmislio o tome...Dakle,u vezi sa promenama u pravosudju,govori se samo o neizabranim sudijama i njihovim pravima.A sta je sa pravima zaposlenih?Da li je ikome poznato da su nase plate vec cetiri godine zamrznute na nivou od 17-20ooo din.Da li iko misli da od toga moze da se zivi?Da li smo mi toliko nestrucni da nas ucenjuju tako malim platama(pa nas mogu zameniti"strucnijima" sa biroa,koji bi bili srecni da makar imaju posao?Da li nasa deca zasluzuju da vide more?Ili su ga nedostojna?A tek u kakvim uslovima radimo!Ovo nije zivot a uskoro nece biti ni prezivljavanje!Sramota,gospoda reformatori su doveli citavu administraciju na rub egzistencije.Najgore od svega je sto smo apsolutno nemocni.Ovo je robovlasnicko pravosudje!