Srbija

Divlja gradnja cveta vikendom

Na severu Kosmeta podneto 1300 zahteva za legalizaciju, a procenjuje se da u Kosovskoj Mitrovici 50 odsto stanovništva nije ispoštovalo zakonski rok Potpis: Kosovska Mitrovica: vikendom cveta divlja gradnja

Kosovska Mitrovica: 50 posto građana nije podnelo zahteve za legalizaciju

Kosovska Mitrovica – U četiri opštine na severu Kosova –Kosovskoj Mitrovici, Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku, zaključno sa 11. martom, kada je bio i poslednji dan za podnošenje zahteva za legalizaciju stambenih objekata, podneto je svega 1275 zahteva. Procenjuje se da je u severnoj Mitrovici 50 odsto ljudi zatajilo, odnosno nije ispoštovalo odluku Republike Srbije.

Sudeći po brojkama, najviše divlje gradnje bilo je na području opštine Leposavić, gde u Opštinskoj upravi kažu da je podneto 700 zahteva za legalizaciju, u opštini Zvečan 235 zahteva, u Kosovskoj Mitrovici 200 i u opštini Zubin Potok 40. Kako za „Politiku“ kaže Zoran Bratić, član Privremenog veća opštine Kosovska Mitrovica, inspekcijske službe u ovom gradu evidentirale su da na teritoriji severnog dela grada ima bar još 50 odsto objekata za koje građani nisu podneli zahteve. Za 10 godina od rata podignuto je 150 montažnih objekata, 200 objekata od tvrdog građevinskog materijala, a 50 objekata je nadograđeno. Bratić podseća da se naročito gradi u dane vikenda i dane praznika, ali nije mogao da odgovori na pitanje šta će biti sa objektima čiji vlasnici nisu podneli zahtev za legalizaciju do naznačenog roka. On veli da zbog socijalne komponente mnogi koji su sagradili objekte u takozvanoj divljoj gradnji nisu podlegli zakonu bar do sada, tako da nijedan objekat nije srušen, ali će se u narednom periodu razmatrati ovo pitanje posebno kada posle 30. maja, nakon ponovljenih izbora, bude izabrana nova lokalna vlast u Kosovskoj Mitrovici.

Kada je u pitanju Leposavić, tu se očigledno najviše i gradi, jer je prijavljeno 700 objekata koji su do sada bili pod divljom gradnjom, iznenađuje činjenica da su privatnici gradili na placevima kuće i stambene objekte koje su plaćali po ceni od tri do četiri hiljade evra po aru. Ispostavlja se da je ovo najbogatija opština bar sudeći po gradnji, ali se sa sigurnošću može reći da je opštinska vlast odredila najviše opštinske takse prilikom popunjavanja zahteva. Dok administrativna taksa u Kosovskoj Mitrovici košta 100 dinara, u Zvečanu i Zubinom Potoku građani su izdvajali po 30 dinara, leposavićka lokalna samouprava tražila je 500 dinara, odnosno pet evra. Dragoš Mihajlović, potpredsednik opštine Leposavić, kaže da se ova cena nije menjala od 2003. godine, ali da će se sasvim je sigurno naći na dnevnom redu jedne od narednih sednica Skupštine opštine. I Prvoslav Maksimović, načelnik Opštinske uprave u Leposaviću, naglašava da je ova cena zadržana od pre sedam godina.

U opštini Zvečan je podneseno 235 zahteva, a Nadica Hristov, načelnik Uprave odeljenja za urbanizam, kaže nam da će se u zavisnosti od zone i plaćati nadoknada za jedan kvadratni metar. Tako će recimo građani za objekat od 100 metara kvadratnih na privatnoj svojini izdvajati za prvu zonu 12.730 dinara (opštinske takse za legalizaciju), dok će taksu za naselje Banjska, zbog njegovog specifičnog, odnosno kulturno-istorijskog značaja i banjskog lečilišta, žitelji plaćati 7.730 dinara, a u seoskim sredinama za istu kvadraturu cena je 6.230 dinara.

Izgleda da su u poslednjih 10 godina najviše radili građevinski inspektori na području Zubinog Potoka, jer prema rečima Vesne Andrić, načelnika Odeljenja za urbanizam, u toj opštini podneto je samo 40 zahteva:

– Od 1987. godine, kada je i formirana opština Zubin Potok, ovde takoreći nije bilo bespravne gradnje. Držali smo sve pod kontrolom pa je i ovako mali broj zahteva. Ne treba izgubiti iz vida i da smo mi jedna od siromašnijih sredina, za razliku od Leposavića gde se gradilo čak 20 puta više – kaže Vesna Andrić, a na naše pitanje otkud cena od 30 dinara za podnošenje zahteva u opštini odgovara da su opštinske vlasti u Zubinom Potoku, kao i u Zvečanu, sve to radile u cilju opstanka i ostanka Srba, „jer je svaki dinar dobrodošao“, pri tom imajući u vidu izuzetno lošu socijalnu kartu stanovništva, gde čak 95 odsto žitelja ne radi.

Biljana Radomirović
objavljeno: 16/03/2010.