Srbija
Nova „depeša” Ministarstva prosvete
Nastavnička veća i direktori škola samostalno će donositi odluke da li će fizičko vaspitanje u trećem i četvrtom razredu predavati učitelji ili diplomirani difovci
Kragujevac – Posle protesta profesora fizičke kulture u Kragujevcu, koji su tokom letnjeg raspusta ostali neraspoređeni ili im je umanjen fond časova, Ministarstvo prosvete donekle je promenilo stav, pa će o statusu nastavnika fizičkog ubuduće odlučivati ne republički organi, već same škole, odnosno nastavnička veća i direktori. Prema prethodnoj preporuci ministarstva, nastavu fizičkog u trećem i četvrtom razredu osnovne škole trebalo je prepustiti učiteljima i učiteljicama, dok su diplomirani difovci „prebačeni“ u nastavu od petog do osmog razreda.
Zbog ovakve odluke, između 25 i 30 profesora fizičke kulture, u 22 osnovne škole na teritoriji grada, ostalo je bez punog fonda časova, a nekima preti i otkaz. U sličnoj situaciji našli su se i profesori likovne i muzičke kulture, ali je njih manje.
– Ušli smo u protest jer je odluka da više ne predajemo u trećem i četvrtom razredu doneta tokom letnjeg raspusta, kada smo svi bili na odmoru. Ali nije ovde reč samo o gubitku posla, manjim platama, nego i o potrebi đaka da se pravilno razvijaju. Podsećam na istraživanja koja su pokazala da više od milion dece u Srbiji, uzrasta od sedam do 19 godina, neaktivno provodi svoje slobodno vreme. Zato se mi zalažemo da fizičko vaspitanje bude obavezno od prvog razreda, kao i da taj predmet drže profesori fizičke kulture, a ne učitelji – navodi za naš list Dragan Đorđević, diplomirani nastavnik fizičkog u školi „Dragiša Luković Španac“.
I dok nastavnici fizičkog u Kragujevcu, okupljeni oko Udruženja pedagoga fizičke kulture, smatraju da je reč o „neozbiljnim potezima“ kojima se ne ugrožavaju samo radna i socijalna prava prosvetnih radnika, već i zdravlje dece, dotle u Školskoj upravi Kragujevca naglašavaju da je racionalizacija u prosveti neminovna, iako su, kako kažu, svesni da je reč o „bolnom procesu“.
Prema rečima načelnika Radojka Damjanovića, u kragujevačkim osnovnim i srednjim školama trenutno radi više od 200 profesora koji nemaju dovoljan fond časova i koji bi zbog toga mogli da budu proglašeni tehnološkim viškom.
– Višak u školama je daleko veći od potreba. U ovom času bez punog fonda časova je 225 profesora, a do sada smo uspeli da rasporedimo samo njih 28. Najugroženiji su profesori srpskog i engleskog, a slična situacija je i sa profesorima fizičke kulture. Kad su oni u pitanju, Ministarstvo prosvete je zauzelo stav da o njihovom statusu treba da odlučuje kolektiv i uprava svake škole pojedinačno – kaže Damjanović u izjavi za „Politiku“, navodeći da „država nema novca da za isti predmet plaća i profesora i učitelja“, te da se racionalizacija u prosveti sprovodi „kako zbog organizacionih, tako i zbog finansijskih razloga“.
Nastavnici fizičkog u Kragujevcu obratili su se gradskoj upravi za pomoć, a Udruženje pedagoga fizičke kulture uputilo je zahtev za hitan prijem kod ministra prosvete Žarka Obradovića. Prva prilika da se objasne sa svojim poslodavcem pružiće im se već danas, budući da ministar Obradović dolazi u Kragujevac, gde će posetiti Osnovnu školu „Milutin i Draginja Todorović“.
B. Kartalović
Poslednji komentari
99% uciteljica ne moze da pruzi potrebno kvalitetno fizicko i likovno obrazovanje ucenika. Po meni, uciteljicama (uciteljima) treba oduzeti te predmete i dati ih onima koji su za to obrazovani, nastavnicima koji su zavrsili dif i likovnu akademiju.
Ovo je normalna racionalizacija u nastavi.Dobro znamo da je svaki učitelj dovoljno obrazovan da realizuje nastavu fizičkog vaspitanja u mlađim razredima.
Еx, завади па владај. Мислим да је сасвим непотребна прича о томе ко је стручнији да држи наставу физичког васпитања у нижим разредима.
У свакој нормалној држави постоје закони који такве ствари регулишу. Постоје и у Србији. Питање је само да ли ћемо те законе поштовати или не (наравно, такво питање могуће је само у правно неуређеним државама каква је, изгледа, Србија).
Према Правилнику о норми часова у основној школи, наставници разредне наставе дужни су да држе "ДО 20 обавезних часова недељно" или, укупно, 24 часа непосредног рада с децом. Дакле, учитељи/це не морају да држе часове физичког да би имале норму, пошто оно "до 20 часова обавезне наставе" јасно оставља могућност да се има мање од 20.
Дакле, оно што наставници разредне наставе имају као норму јесу 24 часа непосредног рада с децом, а они то свакако имају (често и преко тога) и без часова физичког васпитања.






