Srbija
Španci ohrabrili Knjaževčane
Vodeće hotelske kompanije sa Pirineja stigle su na Staru planinu da ubrzaju gradnju velikog turističkog centra
Knjaževac – Država je konačno, posle više propalih tendera, pronašla pravog suinvestitora i na Staroj planini je 30. jula počela gradnja prvog hotelskog kompleksa budućeg turističkog centra „Babin zub“. Sa Pirinejskog poluostrva, na veliku radost knjaževačkih gorštaka i čelnika ove opštine, stigle su tri vodeće španske i svetske hotelske kompanije koje će na prostranom platou Jabučkog ravništa, ispod Babinog zuba, sagraditi šest hotela sa ukupno 900 ležajeva.
Već do kraja sledeće godine posetioci Stare planine imaće na raspolaganju 450 hotelskih postelja, četiri žičare i još 20 kilometara novih staza, od kojih će deset kilometara biti pod veštačkim snegom. Do tada će biti dovršeni i prilazni putevi iz pravca Svrljiga, Pirota i Knjaževca, a raspisan je već i tender za gradnju gondole, koja će povezati hotelski kompleks na Jabučkom ravništu sa žičarama na Konjarniku i ostalim destinacijama.
U gradnju hotelskog kompleksa zajedničko srpsko i špansko preduzeće (Srbiju predstavlja javno preduzeće „Stara planina“) uložiće ukupno 60 miliona evra. Država će uložiti polovinu te sume i raspolagati sa 450 ležajeva, a drugu polovinu, marketing i projekte obezbediće renomirane španske kompanije „HG hotels” i „Sol Melija”, kao i španski internacionalni investicioni fond Sigma kapital menadžment.
Španska firma „HG hotels”, koja ima više od 25 godina iskustva u hotelskoj industriji, poseduje hotele i apartmanska naselja u najpoznatijim turističkim destinacijama Španije, a hotelima na Jabučkom ravništu upravljaće najmanje pet godina. „Sol Melija” je još veća kompanija. Jedna je od tri najveće hotelske kompanije u Evropi jer upravlja sa više od 300 hotela u 30 zemalja sveta i ima više od 35.000 zaposlenih.
Predsednik knjaževačke opštine Mladen Radosavljević kaže za „Politiku“ da je dolazak Španaca na Staru planinu konačno dobar znak da se iz godina krize ulazi u period intenzivnijeg razvoja ambicioznog projekta turističkog centra „Babin zub“. Njegova realizacija, uz presudnu pomoć države, počela je 2005. godine. Krenulo se tada sa puno optimizma i poleta i najpre su, uz pomoć države, sačinili temeljan master plan, a u međuvremenu je država, dosadašnjim ulogom od oko 10 miliona evra, pomogla da budu sagrađene dve žičare, dve skijaške staze, popravljeni pristupni putevi, dovedene struja i voda...
Preko master plana, koji se sada vrti i na Internetu, a predstavljen je i na više svetskih turističkih sajmova, svet je već saznao da je projekat „Babin zub“ – od značaja za Knjaževac, Pirot, Dimitrovgrad i Zaječar – jedan od najperspektivnijih i najatraktivnijih budućih turističkih centara u Evropi. Kada u njega, kako je predviđeno, bude uloženo 500 miliona evra, imaće ukupno 40 žičara, 140 kilometara skijaških staza, 26.000 postelja u hotelima i 30.000 jednovremenih skijaša. Najviše hotela biće sagrađeno na Jabučkom ravništu, ali će se graditi i na Kozarnici i u Golemoj reci.
Ovaj turistički centar imaće skijaške staze dužine i do osam kilometara i biće uvršćen i u program svetskih skijaških takmičenja. Sva dugogodišnja istraživanja i studije obećavaju da će ovaj kompleks imati uvek dovoljno dobrog snega. Od značaja je takođe da se centar gradi u području gotovo netaknute prirode. Biće korišćen 365 dana u godini jer će, pored skijališta, imati i sportske hale, trim-staze, vodene parkove, igrališta za golf i razne druge sportske i rekreativne sadržaje.
Na području knjaževačke i okolnih opština posao će u novom centru dobiti nekoliko hiljada ljudi – u uslugama i proizvodnji hrane. Biće zaustavljeno iseljavanje sa ovog područja, mnogi će se i vratiti, a biće više posla i za obližnji aerodrom u Nišu. Podsticaj za brži razvoj dobiće i seoski turizam. Ogromno područje Stare planine nudi izobilje, posebno neslućene mogućnosti za razvoj stočarstva i proizvodnju zdrave hrane za turiste. Najveće razvojne mogućnosti dobijaju sela u okolini Kalne, u području poznatom kao Budžak, posebno sela Crni Vrh, Ćuštica, Balta Berilovac, Inovo, Vrtovac...
Stojan Todorović
Poslednji komentari
Lično, kada god pročitam vest da se negde, bilo gde u Srbiji, gradi ili otvara nešto novo i lepo, a pritom zapošljava građane naše države koji do tada nisu imali posao, iskreno se obradujem. Zasluge za nove fabrike, hotele, nova radna mesta, posebno u mestima iz kojih ne samo mladi, već i oni stariji (kao što je slučaj u pomenutim selima) odlaze jer nema perspektive sigurno pripadaju Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja. Svaka podrška, uglavnom novčana, koja pomaže oživljavanju naše privrede i zapošljavanju naroda, sigurno je opravdana i mislim da oni koji sumnjaju i kritikuju poteze Ministarstva ekonomije nemaju dobre namere.
Sve je to lepo, ali i ako sve to ispadne tako, opet će se piti Jelen pivo, a ne Zaječarsko, piće se Banatski rizling, a ne Dubravka, jesti Sjenički sira, a ne Pirotski kačkavalj i Crnovrški sira, gorsku službu ce činiti agencije iz Beograda, a ne lokalne, povrce ce verovatno stizati iz makedonije,a suvenire ce prodavati kinezi, i gde je tu korist za Knjazevacku, Zajecarsku i okolnu privredu???
Muradin Rebronja za Kizu Predića: Izvinite ali Vi ste potpuno u krivu kada zaključujete to što ste napisali. Naprotiv, trend svuda u svetu je da se isključivo koristi lokalno proizvedena i organski gajena hrana. Gosti baš i žele da se upoznaju sa lokalno proizvedenim namirnicama jer na taj način upoznaju i kulturu ishrane nekog naroda. Ali ono što gosti ne tolerišu jeste nebezbedna i nezdrava hrana. To je nešto što je zajedničko za sve civilizovane zemlje, i tu nema kompromisa i razumevanja. Radi se o njihovom zdravlju i oni ne žele da se igraju sa time, ni po koju cenu, čak da im date sve za dž. Što se ukusa hrane tiče, to je stvar onih koji tu hranu pripremaju, kuvaju i uslužuju. Sve to po sistemu: "Kakvi vam fudbaleri, takav vam je i fudbal". Pošto su u svetu i recepture standardizovane, i tačno se zna kako se pravi neko jelo na korektan način, izvolite pa se potrudite da naučite kako se sve to radi, na pomenuti, korektan način. Mislim na one koji bi da rade u takvim hotelima.






