politika
Za četvrtak 18. mart 2010.
Najstariji dnevni list na Balkanu.
Prvi broj izašao 25. januara 1904.
Osnivač Vladislav Ribnikar.
 

Lavrov traži objašnjenje od SAD

I Bukurešt i Vašington ističu da elementi američke PRO koji bi bili postavljene u Rumuniji nisu usmereni protiv Rusije
Sergej Lvrov (Foto AFP)

Od našeg dopisnika
Moskva, 5. februara – Rusija očekuje od SAD da objasni svoje planove u vezi sa postavljanjem elemenata protivraketne odbrane u Rumuniji, izjavio je danas ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov komentarišući jučerašnju izjavu rumunskog predsednika Trajana Baseskua da će na teritoriji njegove zemlje biti postavljeni elementi američke protivraketne odbrane.

„Mi polazimo od toga da postoji dogovor dva predsednika koji je već počeo da se ispunjava, o tome da kao prvi korak obavimo zajedničku analizu opasnosti i rizika od raketa. Mi očekujemo da u kontekstu tog dijaloga naši američki partneri daju iscrpno objašnjenje.”

Govoreći o analizi rizika da nečija raketa doleti na tuđu teritoriju, Lavrov je rekao da se Rusija zalaže da se u to uključe evropske zemlje, među kojima i Nemačka.

„Tek pošto zaključimo da imamo jednako shvatanje rizika, jednako shvatanje opasnosti u toj oblasti, možemo da govorimo o konkretnim merama – i diplomatskim, i ekonomskim, i eventualno vojno-tehničkim.” Komentarišući informaciju da bi elementi PRO mogli biti razmešteni i u Crnom moru, ministar je rekao da nije čuo takve informacije, ali da je „region Crnog mora regulisan konvencijom Montre i da nju treba poštovati”.

Predsednik Rumunije je, najavljujući američke rakete, istakao da one nisu usmerene protiv Rusije, što je politički predstavnik RF u NATO Dmitrij Rogozon prokomentarisao rečima: „Sve po Frojdu. Mi nismo ni pitali protiv koga je PRO usmerena, a Basesku, pre nego što su rakete i stigle u Rumuniju, hitno izjavljuje da nisu usmerene protiv Rusije”. „U svakom slučaju”, kaže Rogozin, „američki sistem PRO se kreće prema istočnim granicama.”

„Stalno pokušavaju da nas umire, a vojna struktura SAD se već nalazi u crnomorskom basenu”, kaže Rogozin dodajući da je moguće da je sve to protiv Irana, ali taj sistem može da bude usmeren i protiv bilo koje druge zemlje – uključujući i ruski strateški potencijal.

„Zato mi insistiramo na objašnjenju na tome da se pitanje razvoja PRO najtešnje veže sa smanjenjem arsenala ofanzivnog oružja na pregovorima o START-u koji se vode u Ženevi.

Rogozin nije želeo da odgovori na pitanje kako će Rusija reagovati ako se rakete zaista pojave u Rumuniji. „Odgovor će doći ako se taj sistem zaista bude postavio u Rumuniji ili u drugim zemljama pored naših granica.”

On je istakao da ruski odgovor mora biti spreman, za svaki slučaj. „Sada mi razgovaramo s predsednikom Obamom s kojim su odnosi dobri. Ali šta ako za četiri godine na vlast dođe neko drugi i okrene rakete prema ruskom strateškom potencijalu?”

Pomoćnik američkog državnog sekretara Filip Krouli izjavio je juče da će do 2015. godine SAD razmestiti objekte svoje PRO na teritoriji Rumunije, a na pitanje da li će ti elementi biti razmešteni u Crnom moru, on je odgovorio da će biti na kopnu, ali da se „takođe predviđa i morsko baziranje.

Igor Korotčenko, član društvenog saveta pri ministarstvu odbrane RF tvrdi da postavljanje raketa presretača u Rumuniji predstavlja realnu opasnost za bezbednost Rusije. „Reč je o kopnenoj varijanti sistema ’idžis’ koji koristi nove rakete SM-3. To oružje je sposobno da u značajnom stepenu devalvira sposobnost RF u oblasti atomskog obuzdavanja.”

Korotčenko smatra da protivrakete SM-3 imaju mogućnost da presretaju i uništavaju ruske međukontinentalne balističke rakete na početku njihovog leta. On je istakao da Pentagon razmatra i mogućnost da u Baltičko, Crno i Barencovo more uplove ratni brodovi SAD opremljeni morskim sistemima „idžis”.

– U slučaju da se zaista u Rumuniji postave elementi američke PRO, Rusija bi morala da izjavi da će ti objekti biti smatrani glavnim ciljevima ruskih raketnih sistema, kako bi rumunsko vojno-političko rukovodstvo imalo jasnu predstavu kakva će biti ruska reakcija, zaključio je Korotčenko.

Ljubinka Milinčić


[objavljeno: 06/02/2010]
stampanje  posalji prijatelju



Povezani tekstovi