Svet
Podela Belgije nije tabu tema
Lider flamanskih separatista Bart de Vever uznemirio javnost oštrim kritikama na račun valonskih partija i belgijskog kralja
Od našeg stalnog dopisnika
Brisel – Politički lider Flamanaca u Belgiji Bart de Vever (40) ocenio je u razgovoru za nemački nedeljnik „Špigl” da „Belgija nema budućnost” i izneo niz optužbi i kritika na račun valonskih partija i kralja Alberta Drugog za kojeg je rekao da drži stranu Valoncima.
Njegov „eksplozivni” intervju bio je jučerašnja tema dana u ovdašnjim medijima. Usledila su oštra reagovanja i kritike, ali je malo ko iznenađen onim što je rekao De Vever, predsednik separatističke Nove flamanske alijanse (NFA).
„Belgija je bolesnik Evrope. Belgijska država neće potrajati. Belgija nestaje”, samo su neki navodi iz De Veverovih izjava „Špiglu”, koji su završili u naslovima jučerašnjih vesti u Belgiji. De Vever se zbog toga požalio juče na radiju i rekao da je većina njegovih izjava „istrgnuta iz konteksta”.
„Ako biste pročitali ceo intervju, onda biste videli da sam rekao puno umirujućih stvari za našu zemlju. Možda trenutak za intervju nije bio idealan, ali iz ’Špigla’ su me mesecima tražili za taj razgovor. Neću da se krijem, ali ni da se pravdam. Ovo nije prvi put da sam rekao šta mislim”, objasnio je De Vever u razgovoru za nacionalni Radio-1.
Trenutak za intervju došao je tačno šest meseci posle izbora u Belgiji, na kojima je De Veverova partija osvojila najviše glasova. S obzirom na to da vlada nije formirana ni posle nekoliko pokušaja sa različitim mandatarima i koalicijama, sve je izvesnije da će Belgijanci ponovo ići na izbore.
„Da sam ušao u vladu, izgubio bih naredne izbore”, objasnio je De Vever svoju taktiku očigledno verujući da će mu tvrd antibelgijski stav doneti još glasova. Njegova partija zalaže se za postepeno odvajanje Flandrije koje bi trebalo sprovesti kroz reformu federalne države, a to pre svega znači razdvajanje zajedničkog budžeta. O Valoncima De Vever kaže da im nikada nije dosta novca, kao ni narkomanima.
„Da je bilo moguće postići neophodne reforme u okviru belgijske federacije, ne bih se protivio. Ali to nije moguće. Valonci, a posebno njihovi socijalisti, blokirali su svaki pomen reformi”, objasnio je De Vever u „Špiglu” zašto nije hteo u vladu.
Lider NFA obrušio se i na kralja Alberta Drugog, čija dinastija predstavlja simbol belgijskog zajedništva i poslednju veliku prepreku ka rasparčavanju države. „Kralj je uključen u formiranje vlade, a on nas ne voli. Valonci su tu u prednosti. Monarhija je deo starog režima i pripada prošlosti. Za mene, kralj nije važan”, naveo je De Vever.
Zahvaljujući De Veveru podela Belgije nije više tabu tema, iako nisu sve flamanske partije za separatizam. On je podelu zemlje istakao kao srednjoročni cilj svoje politike i za to dobio 28 odsto glasova Flamanaca na poslednjim izborima, što predstavlja oko 17 odsto podrške na federalnom nivou.
Elio di Rupo, lider valonskih socijalista, istakao je da ne želi da naseda na provokacije, ali i da veruje da je razuman dogovor i dalje moguć. „Na našu dobru volju i pokazanu odgovornost, lider NFA je opet odgovorio otrovnim jezikom, uvredama i lažima”, kazao je Di Rupo i ocenio da De Vever kritikujući druge zapravo samo uništava saveznu vladu.
Poslednji komentari
Kako ste zapeli za tu podelu Belgije kao da posle toga dodje smak sveta. Pa znaju ljudi ko je ko, gde su im granice razidju se i zivot ide dalje bez rata bez mrznje, slicno kao Cehoslovacka ili bivse Sovjetske republike.
MIslim da mi treba da budemo prva drzava koja ce priznati Valoniju, ili Flandriju svejedno. Svaki narod ima pravo da izabere svoju buducnost i svuda bez izuzetka. Mi smo to osetili na svojoj kozi to uterivanje nazovi demokratije i ljudskih prava. Isto tako mozemo da ponudimo nase usluge za formiranje radne grupe sastavljene od dva kopredsednika eksperta - recimo grupa Djelic-Sreckovic koja bi po uzoru na slavne Vensa i Ovena donela srecu i uzajamnu ljubav i povratila zdrave medjunacionalne odnose u jednoj podivljaloj belgijskoj sredini. Eto tako, mislim da bi to bio najbrzi put u nase sveobuhvatne i iskrene evro a mozda i sire integracije. Hvala za objavljivanje komentara.
Шта су тражили, то су и добили. Него, шта ће са Бриселом? Коме ће припасти, јер граница иде тачно посред престонице или ће постати екстериторијалан? Можда ће и ратовати за њега па да мало (злурадо) гледамо како се бију "дивљаци" из Бенелукса. Додуше не верујем да би то НАТО дозволио, али никад се не зна, можда се економска криза продуби, ко зна...






