Svet

Tolerancija nula u Anderlehtu

Policija otkriva sve više teškog naoružanja u Anderlehtu, Molenbeku i Sen Žosu, problematičnim briselskim četvrtima u kojima većinu čine emigranti i gde se „kalašnjikovi” prodaju upola cene

Po­li­cij­a sve zaposlenija: Anderleht

Od našeg stalnog dopisnika
Brisel,  februara  – Federalne belgijske vlasti reagovale su uvođenjem vanrednih policijskih mera u briselskim naseljima Anderleht, Molenbek i Sen Žos kako bi zaustavile dramatičan porast kriminala u ovim emigrantskim četvrtima. Prošlog vikenda u centru grada jedan policajac je ranjen u obračunu sa naoružanom bandom iz Anderlehta, a prema zvaničnom saopštenju pogođen je iz vojnog automata.

Već u ponedeljak uvedene su vanredne policijske mere i vlasti su najavile da neće tolerisati ni najmanje kršenje zakona. Javnost je saznala i nove zabrinjavajuće detalje o crnom tržištu automatskog oružja u prestonici Evropske unije i NATO, a predsednik policijskog sindikata rekao je da se cena „kalašnjikova” kreće oko 50 evra po komadu. 

„Tokom poslednjih meseci prilikom pretresa nekih stanova i automobila nalazili smo ’kalašnjikove’. I to se ponavljalo. Žalili smo se nadležnima proteklih meseci, ali nije bilo odgovora. Tražili smo dozvolu za uvođenje strožih mera”, saopštio je predsednik Nacionalnog sindikata policije Filip van Ham, za belgijske medije od kojih su neki precizirali da „kalašnjikov” može da se kupi u Briselu po ceni od 50 evra.

Policajci su veoma zabrinuti zbog porasta teškog kriminala, a naročito od sve učestalije upotrebe automatskih pušaka čiji meci mogu da probiju njihove pancirne prsluke. U poslednjem vatrenom okršaju, koji se dogodio prošle subote, policajac je imao sreću da ga je rafal pogodio u nogu. Na njega su zapucali mladići iz Anderlehta kad je policijska patrola pokušala da ih prekine u oružanoj pljački menjačnice u centru grada, u Ulici Adolf Maks.

Odmah u ponedeljak sastali su se državni čelnici i dogovorili se o uvođenju posebnih mera. Ministar pravde Stefan de Klerk kazao je da je „u određenim delovima Brisela potrebno da na određeno vreme budu primenjene mere nulte tolerancije”. On je takođe najavio da će preispitati rad prvostepenih sudova i ispitati da li izriču presude dovoljno brzo.

Ministarstvo unutrašnjih poslova založilo se za ubrzanu pravosudnu proceduru i oštrije zakonske kazne za napadače na policiju. Premijer Iv Leterm povodom problema nesigurnosti u Briselu ocenio je da se traženju rešenja mora pristupiti bez izbegavanja „tabu tema”. Policijski sindikat organizovao je u sredu protestnu šetnju ulicama Brisela. Uz zaglušujuću buku sirena oni su zahtevali oštrije mere protiv teškog kriminala koji je u porastu, pre svega stroge zatvorske kazne i brža suđenja.  

Dok stotine policajaca krstare ulicama emigrantskih briselskih četvrti kriminalci će verovatno biti oprezniji, a krivičnih dela će biti manje. Ali problemi se nastavljaju, pokazalo se u prošlosti, kada policija prekine stalna dežurstva na ulicama. Mnogi emigranti koji su se nastanili u Briselu učinili su problematičnim pojedine delove grada i praktično ih odvojili od ostatka prestonice.

Većina današnjih kriminalaca su prva generacija emigranata rođenih u Belgiji. Najviše ih je poreklom iz severne Afrike. A da u ovim četvrtima muslimani čine ogromnu većinu vidljivo je na svakom koraku po ženskim burkama i belim muškim haljinama, a antisemitski grafiti takođe nisu retkost.

Mladići koji se nisu posvetili veri, obučeni su i ošišani poput beogradskih „dizelaša” iz devedesetih godina, a sve češće su naoružani automatima. Kada ne idu u krađu ili pljačku, oni se obračunavaju sa navijačima Anderlehta sa kojima su u rasnom neprijateljstvu. Emigrantska populacija ubrzano raste i to je politička tema o kojoj se ovde dosta govori.

Javnost i flamanske partije pružaju punu podršku vlastima da se oštro obračunaju s kriminalom, dok valonski političari pozivaju na oprez, upozoravajući na „flamansku histeriju”. Brisel – Vilvord je frankofonska regija u Flandriji. Najveći deo populacije sadašnjih briselskih emigrantskih naselja u prošlosti činili su Flamanci ali su se iselili i prodali svoje kuće. Mnogi obični Flamanci će vam reći da je politika frankofona doprinela naseljavanju emigranata kako bi se oslabio flamanski uticaj u Briselu. Neki od njih smatraju da je jedini „lek” da se Flamanci iz regiona masovno presele u Brisel.

Vladimir Jokanović
objavljeno: 09/02/2010

Poslednji komentari

nevena  | 09/02/2010 10:41

Imate li vi lektora? Red reci u naslovu nije dobar> treba reci> U Anderlehtu tolerancija nula, i drugo, zasto stalno nakardno upotrebljavate rec "federalni" umesto recju "savezni".

Хероина  | 09/02/2010 11:45

Штета што немају Кандићеву или Бисерко да их посаветују да је дошло до угрожавања права мањина!

ispod burke  | 09/02/2010 15:39

@Хероина: Svakako će se tamo pojaviti kad ovi budu proglašavali republiku, a bude li sreće, ostat će im zauvijek. Doduše, njima takve trebaju samo da privežu oko sebe pojas s bombama. Ispod burke.