Pogledi
Miroslav Lazanski
Pogledi sa strane
Obrad Kesić
Jelena Vlajković
Tema nedelje
Srećni ljudi
Kakve veze ima 20 milijardi dolara kredita koje je MMF dao Rumuniji da prevaziđe veliku ekonomsku krizu i najnovija ponuda američkog predsednika Baraka Obame da se u Rumuniji stacionira američki antiraketni štit? To je ponuda koju će Bukurešt vrlo teško da odbije, jer je Obama inače ne bi javno ni nudio. U svakom slučaju, Balkan još jednom potvrđuje da „para vrti gde burgija neće”, dilema jeste tek koje vojne činove inače imaju velikodostojnici MMF-a. Tako se antiraketni štit iz Poljske i Češke seli u Rumuniju. Parlament u Bukureštu o tome treba da odluči.
Ponuda Vašingtona Rumuniji nesumnjivo će pojačati sumnje Moskve u prave namere Amerike u vezi s tim „štitom”. Naime, tri godine se američka diplomatija trudila da objasni svetu, a pre svega Evropi, kako je „štit” namenjen odbrani teritorije SAD od raketa lansiranih iz Severne Koreje i Irana. Zatim je diskretno otpala verzija opasnosti iz Severne Koreje, neko je u međuvremenu malo bolje pogledao globus i zaključio da ipak nisu svi budale, no ostao je Iran sa njegovim raketama. Ubrzo nakon što je ušao u Belu kuću Barak Obama odustaje i od lokacija za „štit” u Poljskoj i Češkoj. Svi „stručnjaci” koji tri godine pričaju o tim lokacijama kao „idealnim” ostaju bez teksta. Nema ni izvinjenja što su nas lagali. Možda nisu ni znali?
Da ne bi ispalo kako je popustio pred najavama Moskve da će u oblasti Kalinjingrada instalirati rakete „iskander” kao ruski odgovor na američki „štit”, Vašington najavljuje tzv. treći pozicioni rejon na Mediteranu. Na ratnim brodovima Šeste flote, u Turskoj, ili u Izraelu. Što bi, priznajem, kada je Iran u pitanju, imalo logike. No, sada ispada da je Rumunija na Mediteranu. Neko će opet posegnuti za globusom.
Vojno opkoljavanje Rusije ide redom. Malo na severu, pa onda na jugu. Ako i kada Bukurešt prihvati ponudu Vašingtona, to će imati za posledicu prekomponovanje bezbednosne situacije u regionu Crnog mora. Položaj Ukrajine biće još važniji za Rusiju i Kijev će biti mnogo dalje od ulaska u NATO nego što je to bio pre tri godine. Ruska ratna luka u Sevastopolju dodatno dobija na značaju. Moldavija dolazi u pojačani fokus interesovanja Moskve, a Pridnjestrovlje neformalno postaje oblast Kalinjingrada. Rusija će ojačati ofanzivne raketne potencijale na južnom boku svoje teritorije i neće pratiti poteze Amerike istim vojnim sredstvima. Naprotiv, pariraće Americi asimetričnim – i potezima i borbenim sistemima, što je neće uvlačiti u skupu i nametnutu utakmicu trke u naoružanju.
Istovremeno, i proatlantski krugovi u Kijevu mogu da razmišljaju da li je američka ponuda Bukureštu raketnog „štita”, zapravo, deo rumunskog sna o velikoj Rumuniji sa Moldavijom u svojim granicama? Biće to signal mnogima i u Kijevu.
Što se tiče Rusa, ne treba baš mnogo ni da se brinu. Slom Šeste armije Vermahta kod Staljingrada otpočeo je na njenom boku – koji su držale rumunske trupe.