Putovanja

Španija: Barselona, Ljoret de Mar, Marbelja, Majorka, Ibica

Raznolikost koja osvaja

Sredozemna obala Španije ima najveći broj sunčanih sati u Evropi, a Ibica najlepši zalazak sunca

Španija je smeštena na Iberijskom poluostrvu na jugozapadu Evrope. Između visokih Pirineja i suvih stepa Kordobe, mirisnih mediteranskih i kontinentalnih šuma, stenovitih obala i beskrajnih peščanih plaža, belih kamenih sredozemnih gradova i u zelenilo utonulih katalonskih sela, veličanstvenih katedrala i mističnog sjaja svog nasleđa, predstavlja izuzetnu zemlju. Njen južni i istočni deo zapljuskuje Sredozemno more, dok severni i severozapadni deo izlazi na Atlantski okean. Gibraltarski moreuz povezuje je sa Afrikom, tačnije Marokom. U sastavu Španije su i dva arhipelaga – Balearska ostrva u Sredozemnom moru i Kanarska u Atlantskom okeanu. Ukupna površina zemlje je 504.782 kilometra kvadratna i ima oko 45 miliona stanovnika. Glavni grad je Madrid sa 3,1 milion žitelja.

Zanimljiva istorija

Toliko je civilizacija, naroda i kultura bilo na Iberijskom poluostrvu i doprinelo da raznolikost koju Španija u sebi nosi predstavlja njenu prednost i posebnost. Iberijsko poluostrvo naseljeno je još u paleolitu. U pećinama Altamira, Kastiljo i Pindal prastanovnici Španije su ostavili crteže koji spadaju među najstarije umetničke vrednosti na svetu (stari oko 25.000 godina). Smatra se da su Kartaginjani dali ime Španiji (Hi-shphanim – zemlja zečeva). Iberijsko poluostrvo bilo je 600 godina pod vlašću Rimljana koji su izgradili mnogo gradova i mrežu saobraćajnica. Arapi su osam vekova držali veće i manje gradove u Španiji. Iz Granade su proterani 1492, a iste godine je Kristofor Kolumbo za račun Španije otkrio nove prostore i tada počinje značajno razdoblje u istoriji ove države, ali i čitavog sveta. Za kratko vreme Španija postaje vodeća kolonijalna sila i tada počinje njen uspon, zaustavljen krajem 19. veka kada dolazi do gubitka skoro svih kolonija. Vojnom pobunom generala Franka 1936. godine počinje Španski građanski rat koji je posle tri godine završen pobedom fašističkih snaga. Posle Frankove smrti, 1975. Španija ponovo postaje kraljevina, a u državi je sprovedena federalizacija i demokratizacija. Uz značajne reforme i ulaganje domaćeg i stranog kapitala, dolazi do bržeg razvoja zemlje što se posebno primećuje posle njenog ulaska u Evropsku uniju.

Barselona

Ono što daje posebnu čar glavnom gradu Katalonije jeste modernističko arhitektonsko nasleđe najpoznatijeg španskog majstora ovog zanata Antonija Gaudija. Najreprezentativnija dela slavnog arhitekte privlače milione turista. Njegovo remek-delo i najposećeniji objekat u Španiji je katedrala Sagrada familija (Sveta porodica) koja je ostala nezavršena posle njegove smrti i koja se još gradi. Čudesni mozaici inspirisani prirodom krase većinu Gaudijevih zgrada, a najbolji primer je svakako Kompleks park Guelj, magično mesto sa čije terase puca pogled na Barselonu. Najpoznatije šetalište je Las Ramblas koje se nalazi između Trga Katalonije, srca grada, i stare luke. Tu su mnogobrojne prodavnice novina, cveća i ptica, kafići i restorani. Promenada se završava u staroj luci Trgom Vrata mira gde se nalazi i statua Kristofora Kolumba okrenuta ka pučini mora. Posetioci Barselone mogu peške da obilaze značajne delove grada, kao što su ostaci rimske kulture, srednjovekovni grad i četvrti. Preporučuje se poseta Muzeju savremene umetnosti, a obavezno i Pikasovom muzeju koji sadrži više od 3.000 dela slavnog slikara. Pored Barselone, Pablo Pikaso (1881–1973) ima muzej i u rodnoj Malagi.

Barselona je i idealno mesto za šoping.

Ljoret de Mar

Omiljena destinacija srpskih turista. Nalazi se u Kosta Bravi (Divlja obala) u severoistočnoj Kataloniji. Ova obala se pruža od francuske granice do Barselone, a njen pravi biser i turistička prestonica je Ljoret de Mar, jedno od najvećih i najposećenijih letovališta na zapadnom Mediteranu.

Spoj povoljne klime leti i izvanrednih plaža iskorišćen je za izgradnju velikog broja hotela i apartmana. Ljoret de Mar pulsira 24 sata dnevno uz obilje događaja. Osim po divnoj plaži koja se proteže duž celog grada, poznat je i po kulturnim i arhitektonskim atrakcijama. Za one koji vole netaknutu prirodu i osećaj divljine, na obalama na kojima je nekad bilo bezbroj pirata postoje brojne uvale i pećine. U blizini se nalazi i najveći španski vodeni park, jedinstven na području južne Evrope. Ljoret de Mar može da ispuni sve zahteve mlađih turista jer vrvi od noćnog života. Diskoteka „Holivud” je nezaobilazno mesto dobrog provoda. Ljoret del Mar zovu još i „Cvet na moru” ili „Grad lovora”. Ne bez razloga, odmor ovde godišnje provodi više od 200.000 turista iz celog sveta, a najbrojniji su Britanci, Francuzi i Nemci. U krugu od sto kilometara nalazi se Figueras, rodno mesto i muzej čuvenog slikara Salvadora Dalija (1904–1989), umetnika neverovatne genijalnosti.

Marbelja

Nalazi se u provinciji Andaluzija u centralnom delu regije Kosta del Sol (Obala sunca). Sa 115.000 stanovnika Marbelja je jedno od najvećih, ali i najluksuznijih letovališta u Španiji. Nastalo je na mestu nekadašnjeg malog ribarskog naselja i srednjovekovnog grada čiji se ostaci i danas mogu naći u starom jezgru Marbelje. Turistički bum doživljava osamdesetih godina 20. veka kada su izgrađeni moderni hoteli. Na samo 60 kilometara udaljenosti je Malaga, najsunčaniji i najtopliji grad u Evropi i rodno mesto velikog slikara Pabla Pikasa.

Majorka

Najveće ostrvo u Španije, a ujedno i u grupi Balearskih ostrva. Majorka je jedna od najstarijih turističkih destinacija u Evropi pa je zovu i „Stara dama”. Ipak, ona je i danas mladalački živahna, prepuna iznenađenja i pomalo misteriozna. Meštani s ponosom ističu da se mnogi turisti stalno vraćaju i sve više zaljubljuju u njene lepote. Prosečna letnja temperatura je 32, a zimska 15 stepeni Celzijusa. Administrativni centar Majorke i Baleara je Palma, pravo mondensko mesto. I čuveni teniski as Rafael Nadal je stanovnik ovog ostrva, koje zovu i dragulj Mediterana. Opčinjeni lepotom sredozemnog arhipelaga, između ostalih, novac u luksuzne vile uložili su Ketrin Zita Džons i Majkl Daglas, Klaudija Šifer, Felipe Gonzales, Mihael Šumaher, Boris Beker...

Palma ima 350.000 stanovnika. Pleni neodoljivim šarmom, uskim makadamskim ulicama u starom delu, sa mnogobrojnim kafićima i restoranima u kojima možete jesti po pristupačnim cenama, posebno ako se opredelite za turistički meni. Cena obilnog i ukusnog obroka je desetak evra. U nekom od brojnih barova možete uživati u čarima flamenka. Noćni život je posebno uzbudljiv. Jedan od najznačajnijih objekata u Palmi je grandiozna katedrala iz 1230. godine. Dvorac Belver takođe treba videti. Novi deo grada krase široke avenije, šoping centri i prodavnice firmirane robe. Uz more se proteže šetalište, a tu je i jahting centar.

Domaćini su ponosni što Palma stalno dobija „Plavu zastavu”, priznanje za najčistije plaže u Evropskoj uniji. Ovde je sve podređeno turistima. Svi hoteli, bez obzira na kategoriju, nude vrhunsku uslugu i gostoprimljivost. Grad, ali i celo ostrvo bukvalno žive 24 sata, pa je i radno vreme prodavnica prilagođeno turistima. Majorka je poznata po sopstvenoj proizvodnji obuće i kožne galanterije, zlatnog i srebrnog nakita, rukotvorina od veza i predmeta od stakla.

Ibica

Ostrvo u Sredozemnom moru sa divnim plažama, ali, ipak, najpoznatije po noćnom životu zbog čega privlači turiste iz celog sveta. Klubovi, kafići i diskoteke pravi su raj za ljubitelje dobrog provoda. Ulaznica za diskoteku košta od 35 do 50 evra, ali dobra muzika može da se sluša i besplatno u nekom od kafića na obali.

Viza

Za ulazak u Španiju potrebna je šengenska viza (35 evra).

Naši turisti koji putuju preko agencije, a nemaju Šengen, plaćaju 10 evra za kolektivnu vizu, ali se sva dokumenta moraju predati 15 dana pre polaska.

Kako stići

Kontiki, Džoli trevel, kao i druge naše agencije imaju aranžmane za Španiju u koju se nekada putovalo kao danas u Tursku, Egipat i Tunis. Posle duže pauze, pre nekoliko godina ponovo su se pojavili aranžmani za Španiju i odmah izazvali ogromno interesovanje naših turista. Iz godine u godinu, prema broju prodatih aranžmana u agencijama, čini se da ih se sve više vraća na obale Španije ili prvi put odlaze tamo da bi se i sami uverili u njene čari. Najčešće se putuje avionom. Let do Barselone ili Majorke traje nešto više od dva i po sata. Mlađi turisti putuju i autobusom.Vremenske razlike između naše zemlje i Španije nema. Zvanična valuta je evro.

Hrana i piće

U Španiju ćete uživati u gastronomskim specijalitetima. Kuhinja je tipična mediteranska, sa dosta ribe i plodova mora. Maslinovo ulje i beli luk su neizbežni sastojci. Najpoznatije nacionalno jelo je paelja, slično „bosanskom loncu”. Španci se ponose i sangrijom, voćnim vinom koje se pije isključivo za vreme jela i koje mnogi turisti nose kao nezaobilazni suvenir.

Šta treba znati

Preporučuje se flaširana voda za piće. Ko dođe u Španiju trebalo bi da obiđe što više mesta. Rentakar je povoljan, a cena zavisi od broja dana. Automobil se, obično, može iznajmiti za 30 evra dnevno. Izleti brodom najčešće koštaju oko 30 evra.

Slađana Raner
objavljeno: 28/05/2008

Poslednji komentari

BELA VISTA | 28/05/2008 11:47

"Шпанија је смештена на Иберијском полуострву на југозападу Европе."A da Spanija ima vise novca, mozda bi se smjestila na-Havajima!U svakom slucaju racunam sa tim da se Spanija u dogledno vrijeme smjesti i u Crnoj Gori.Salu na stranu:kakav je to pravopis?Gdje je tu logika?Ko je Spaniju "smjestio" na Iberijsko poluostrvo?Moze se reci da su Indijanci smjesteni u rezervate, ali ne i Spanija na Iberijsko poluostrvo.Mozda je u nekoj fazi svoje istorije bila na nekoj drugoj teritoriji?!Toliko dobro ne poznajem istoriju.Ali:hvala autoru clanka!Uspio me dobro nasmijati!!!