Region

Zvezda NBA lige u Podosoju

Iz Njujorka i odaja ,,Niksa” Darko Miličić došao na prvi Janjski višeboj, a nedaleko od kuće u kojoj je proveo detinjstvo gradi novu i veću

Vitez Janjskog višeboja: košarkaš „Niksa” predvodio ekipu seljana u navlačenju konopca (Foto S. Sabljić)

Od našeg dopisnika
Podosoje – Nikada Dane Marijanac ne bi dočekao gosta a da mu ne podari priču o svom dedi Simi koji je sa janjske zaravni, podno planine Vitorog, nedaleko od Šipova, krenuo u svet u kome je, iako seljače, stigao čak do kabineta Milana Stojadinovića. Radikal po političkom opredeljenju postao je neko i nešto u Stojadinovićevoj vladi.

„Bog mu je dao pamet i umeće da život pun čemera učini lepšim. Prenosio je to i na naslednike... Kad su kod nas radili najamnici, otac bi mi govorio da ’njihova dnevnica nikada ne sme zanoćiti u našoj kući’. Sve što su ti nadničari zaradili moralo im se odmah platiti. Jer kako sutra zvati ljude da ti rade, ako ih nisi platio za ono što su juče zaradili. To je mudrost našeg seljaka sa kojom je i deda Simo otišao iz Janja”, priča Dane.

Iz Janja u svet otišla su i Danetova deca – poput sina mu Milana, danas Novosađanina zaljubljenog u rodni kraj.

„Janj sanjam i kada dođem. Probudim se pa me strah da je to onaj san koji sanjam u Novom Sadu. Kada ono oko mene ognjište sa sinoć ugašenom vatrom. I prijatelji došli, kao nekad, u kosidbu. I pesma pod mojim Vitorogom... Zar da se to zaboravi. Jedva čekam godine kada ću se vratiti u rodni kraj”, ushićeno kazuje Milan.

U Janj, u zaseku Podosoja, po ko zna koji put došao je i Darko Miličić, zvezda NBA lige. Iz Njujorka i odaja ,,Niksa” došao je u Podosoje... Nedaleko od kuće u kojoj je proveo detinjstvo gradi novu i veću.

„Volim da sam sa svojim ljudima... Niti glumim niti pokušavam da radim ono što ne umem. Umem da igram košarku i da volim Srbiju i Srbe... Sve ostalo je prolazno i smešno. Danas sam u Njujorku, u kojem radim kao i mnogi drugi. Tu sam na određeno vreme. Međutim, večno sam sa svojim narodom. Sa slikama iz svog detinjstva provedenog u Janju”, priča Darko.

I janjskog deliju teško boli nepravda prema srpskom narodu. I bombardovanje Srbije i optužbe i podozrenje svetske javnosti... Sve mu to ne malo teško pada. „U Americi ne pričam o tome. Ne želim da pričam bilo šta o mojoj zemlji i mom narodu ljudima koji ništa ne razumeju. Neću da na silu teram nekog da prihvati istinu. Ona ostaje u meni. Podariću sve to mom sinu Lazaru kad poraste”, nastavlja Darko Miličić.

Postao je Darko ove godine i vitez Janjskog višeboja, koji su u rodnom kraju prvi put organizovali Milan Marijanac i Udruženje Janjana iz Novog Sada. Pred desetak hiljada ljudi nastupao je i Darko Miličić, Amerikanac iz Janja. Predvodio je ekipu seljana u navlačenju konopca. Ispali su u drugom krugu, ali su pobrali najviše aplauza.

Rođak mu Krste ostao sam u janjskom zaseoku Podosoje. Danas u Podosoji nema nijednog od oko dve stotine Miličića koliko ih je ovde bilo pre pedesetak godina, a i nijednog od dvanaest mlinova na seoskom potoku...

„Nije selo gde deca ne plaču...Nije selo gde nema regruta... Niti je selo gde nema mladih nevesta. A svega toga je bilo u Darkovom i mom Podosoju. Hvala ti, bože, što niko od naših potomaka nije zaboravio dedovinu. Eto, neki dan mi je bio unuk iz Kanade, gde živi sa svojom porodicom... Došao kod mene da posluša i zapiše priču o Podosoji...Bio sam presrećan kada sam video koliko ga sve to interesuje”, zaključuje Krste Miličić.

Slaviša Sabljić
objavljeno: 27/07/2009

Poslednji komentari

Mikajlo Milosevic | 26/07/2009 23:35

Znam na stotine takivh prica,ali nazalost svaka se zavrsava sa krajem godisnjeg odmora,pricama starih ljudi koji su ostali na ognjistu, i obecanjem mladih da ce se opet pojaviti tamo neke godine.

Spiridon  | 02/08/2009 16:54

Veliki pozdrav deliji Darku Milicicu..Zaomi je sto te ove godine nece biti u Poljskoj ali tvoje kosarkasko umece i veliko srpsko srce nije se jos oprostilo od najdrazeg dresa..Svako dobro od Gospoda Boga tebi i tvojoj porodici.

Јањанин  | 04/08/2009 12:09

Догодине на вишебој долазе и остали Јањани-ШАМПИОНИ, Радомир Антић и Никола Рађен.