Šarena strana
Pronalasci
Kalem za lakši ribolov
Još od kada su najstariji ribolovci, pre više od četrdeset hiljada godina, napravili prve štapove za pecanje sa udicama od obrađenih kostiju i naoštrenih grančica, pribor za ribolov neprestano je usavršavan. Da bi se ulov izvukao iz vode, pogotovo ako je riba bila teška, trebalo je mnogo veštine i strpljenja, jer se kanap često mrsio i kidao. Taj problem rešen je tek pošto je pronađena ribolovačka mašinica.
Ova spravica, veoma korisna za alase, pojavila se, kako knjige navode, sredinom sedamnaestog veka u Londonu. U delu Tomasa Barkera „Umetnost ribolova” iz 1651. godine opisano je kako je na štap za pecanje pričvršćen „čekrk” na koji je namotavan višak kanapa kako se ne bi zamrsio. Međutim, na starim kineskim slikama sačuvani su dokazi da je primitivna mašinica za pecanje postojala mnogo ranije. Slika Ma Juana „Ribar na jezeru Vintri”, nastala u doba vladavine dinastije Song, oko 1195. godine, najstarija je sačuvana ilustracija postojanja kalema za kanap na štapu za pecanje. Još je stariji opis ribarskog kalema u kineskim spisima koji potiču iz trećeg veka. Valja pomenuti i kinesku enciklopediju iz 1609. godine, u kojoj takođe postoji ilustracija štapa za ribolov na kojem je pričvršćen kotur za strunu.
Sve do početka devetnaestog veka, ribolovačka mašinica bila je jednostavna sprava koja je služila samo za čuvanje kanapa, a zatim su njen izgled i funkcije usavršavani „koracima od sedam milja”. Džordž Snajder iz Pariza u američkoj državi Kentaki bio je jedan od najpoznatijih inovatora ovog pribora za ribolov i osnivač radionice za izradu mašinica za ribolov. Zajedno sa svojim partnerima, koji su svi odreda završili juvelirski zanat, ručno je pravio precizne mehanizme za namotavanje. Frensis Lumis je 1880. godine napravio i prvu automatsku mašinicu za ribolov.
Sa dolaskom industrijske revolucije i razvojem mašina za obradu metala, počela je masovna proizvodnja ribolovačkih mašinica, a njihova cena je naglo opala, pa su i pripadnici siromašnijih društvenih slojeva mogli da priušte komforniji ribolov. Poboljšan je i oblik kalema, tako da se najlon ravnomerno namotava na njega, kako se ne bi mrsio, a usavršen je i kočioni mehanizam, koji je omogućio lagano otpuštanje kalema prilikom izvlačenja krupnijih riba.
Poslednji komentari
Pre par meseci, podneo sam prijavu za metodu kontrole ambrozije, tamo gde se javlja.
Statistici sam vican, pa sam izracunao da cca 99% mojih prijatelja smatra da sam postao budaloid sto sam to ucinio. Tj. pokusao da patentnom zastitom drzave Srbije pokusam zastititi sopstvenu "mozdanu oluju" i mnogo neprospavanih noci.
Ovi kalemi za laksi ribolov su takodje intelektualna svojina. Ali, sem pojedincima koji ribolove, ostalima bas i nece mnogo pomoci. Zamisljam samo svoju zenu kako na Dunav odlazi da nam napeca po kese kedera... Ili sebe... svejedno, jel pecao, il' gustirao taj mulj...
Isto tako, razmisljam i o sebi kao o pojedincu koji je resio "problem" ambrozije u svetu. Ma, cun se ljuljnu, ja se trgoh, ode sanak pusti...
Glavonje ce to, ionako, sve popasati.
Zao mi je onih 5000 dinara koje sam morao ispovrnuti da bih pokusao patentnom zastitom zastititi ono sto je "strateski cilj" ove drzave. Ko je alergican na ambroziju, a takvih je u Srbiji cirka 40%, pozelece me za predsednika Vlade Srbije.
Vecina ce me pozeleti za reinkarnaciju Nikole Seceroskog.
Ukoliko, pre toga, ne budem zapalio za Ameriku, da im cuvam parkinge.






