Tema dana
Evropska pomoć za Žeželjev most
Iz budžeta EU Srbija za 2009. dobija 70 miliona evra za devet projekata
Vlada Srbije potpisaće do kraja marta sa Evropskom komisijom finansijski sporazum o korišćenju sredstava iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć Evropske unije za 2009. Na osnovu tog sporazuma koji treba da bude potpisan u Novom Sadu, Srbija će dobiti 70 miliona evra za devet projekata, saznaje „Politika” od Ognjena Mirića, koordinatora fondova EU u Vladi Srbije.
Za jačanje kapaciteta Direkcije za upravljanje oduzetom imovinom i za unapređenje sistema za oduzimanje imovine proistekle iz krivičnog dela biće odvojeno 2,5 miliona evra. Za rešavanje pitanja izbeglica i interno raseljenih lica predviđeno je 12,6 miliona evra. Na podršku civilnom društvu otići će dva miliona evra.
Evropske pare pomoći će i rekonstrukciju Žeželjevog mosta. Iz IPA 2009. za tu namenu odvojeno je 30 miliona evra. Toliko novca biće izdvojeno za Žeželjev most i iz budžeta Vojvodine i grada Novog Sada. Peti projekat koji će biti finansiran iz evropske kase odnosi se na sprovođenje nacionalnog programa za borbu protiv raka (karcinom grlića materice i karcinom dojke), a njegova vrednost je 6,6 miliona evra, zatim za unapređenje predškolskog obrazovanja planirano je 3,7 miliona evra. Na izradu projektne dokumentacije za izgradnju fabrike za preradu opasnog otpada otići će tri miliona evra. Zaštita potrošača biće podržana sa 2,5 miliona evra. I na kraju, za kontrolu i iskorenjivanje svinjske groznice i besnila predviđeno je šest miliona evra.
Evropska unija je Srbiji za 2009. godinu iz svojih fondova odvojila ukupno 194 miliona evra. Pored ovih 70 miliona evra za koje uskoro treba da bude potpisan sporazum, 100 miliona je dato kao pomoć budžetu Srbije, a ostatak od oko 20 miliona evra planiran je za saradnju između zemalja regiona.
„Projekti za sredstva IPA za 2010. godinu su već pripremljeni i očekujemo da oni budu potpisani u aprilu ili najkasnije u maju”, kaže Mirić.
Da bi Srbija samostalno upravljala sredstvima koja stižu iz Brisela ona mora da pređe na takozvani decentralizovani sistem upravljanja.
„Završili smo dve od šest potrebnih faza”, objašnjava Mirić i dodaje: „iako je reč o izuzetno stručnom poslu u najkraće prelazak na samostalno upravljanje sredstvima iz fondova EU znači da Srbija treba da preuzima nadležnosti u raspisivanju tendera, sprovođenju tenderskih procedura, zaključivanju ugovora, plaćanja i kontrole troška”.
Srbija već sada odlučuje gde joj je pomoć najpotrebnija. Ali kada njene institucije preuzmu pomenute nadležnosti od Evropske komisije one će, kako objašnjava naš sagovornik, moći da samostalno sprovode projekte i da samostalno barataju novcem koji dolazi iz evropskih fondova. To samostalno upravljanje fondovima EU je uslov za korišćenje sredstava namenjenih regionalnom razvoju, razvoju ljudskih resursa i ruralnom razvoju.
Da bi Srbija prešla na samostalno upravljanje fondovima potrebne su dve godine, tako da se Mirić nada da će zemlja pre završetka tog posla postati kandidat za članstvo u EU.
„Srbija je uveliko započela pripreme za korišćenje evropskih fondova koji joj još nisu dostupni. Znači, iako smo zemlja potencijalni kandidat mi se već sada pripremamo za nešto što ćemo koristiti tek kada dobijemo status kandidata za članstvo u EU”,naglašava Mirić.
B. Čpajak
Poslednji komentari
Mostovi su u istoriji ratovanja bili objekti koji su rušeni poslednji i samo u krajnjoj nuždi. Hrvatske ZNG su prekršile to pravilo početkom 90-tih godina. A u agresiji NATO snaga 1999. godine ni jedan most nije bio nikakva ni nužda ni odbrana nego čista OBEST,IZŽIVLJAVANJE i ODMAZDA za namoć u borbi jedinicama VJ. To je sramno za tako "savremenu" vojnu silu i njihovu nauku. To je bio čist vandalizam usmeren prvenstveno prema civilima. Jer su znali da VJ ima dovoljno sredstava i ljudstva za savladavanje vodenih prepreka i da rušenjem mostova neće onemogućiti njen manevar. I red je da se makar na neki način oduže našim gradjanima. Žalosno je da nisu pomogli u obnavljanju TV tornja na Avali i obnovi tolikog broja civilnih objekata koje su bez ikakvog vojnog opravdanja bombardovali. Čak nemaju opravdanje ni za bonbardovanje zgrada Generalštaba, Ministarstva odbrane i Nemanjeine 9. Američka ambasada je znala kada su ti objekti bili napušteni. A to je znala i komanda Nato-a.
И треба да дају када нису били способни да спрече дивљање које кога.
Ukoliko je kredit za izgradnju ovog mosta neminovan,trebalo bi traziti garanciju,da nece biti ponovo srusen.






