Tema dana
Intelektualna svojina
Inspektori love pirate
Od početka godine pa do kraja oktobra obavljena je kontrola 1.150 preduzeća i podneta je 101 prijava za privredni prestup, što je nešto manje od 10 odsto
Stopa piraterije u Srbiji u 2008. godini trebalo bi da padne na 70 sa prošlogodišnjih 76 odsto. Ovaj očekivani pad bio bi izuzetno visok, a predstavljao bi rezultat pojačanog rada i sveobuhvatne saradnje Poreske uprave Srbije, Posebnog odeljenja Okružnog javnog tužilaštva za borbu protiv visokotehnološkog kriminala u Beogradu i MUP-a Srbije.
Da li će se ova prognoza Dragomira Kojića, predstavnika organizacije za promociju legalnog softvera Biznis softver alijanse (BSA), izneta na jučerašnjoj konferenciji za novinare, ostvariti, pokazaće podaci koji će biti objavljeni sredinom naredne godine.
Kojić je javnosti juče predstavio rezultate kontrole softvera Poreske uprave Srbije za prvih deset meseci ove godine.
– Poreska uprava je ove godine počela redovno da kontroliše softver firmi. Do kraja oktobra je obavljena kontrola 1.150 preduzeća i podneta je 101 prijava za privredni prestup, što je nešto manje od 10 odsto. „BSA” je u tom periodu poslala 650 pisama upozorenja preduzećima na osnovu informacija o korišćenju nelegalnog softvera i anonimnih dojava koje dobija. Prošle godine poslali smo oko 1.000 ovih pisama. Ovo su zapravo pisma kojima upozoravamo preduzeće za koje smo dobili informaciju da poseduje nelegalan softver i zajedno uz plaćanje određene štete ulazimo u proces legalizacije – naveo je Kojić.
Rad poreskih inspektora, zapravo je zasnovan na primeni Zakona o posebnim ovlašćenjima u zaštiti prava intelektualne svojine.
– Ovaj Zakon je usvojen 2006. godine i čekali smo godinu dana da Poreska uprava počne da ga primenjuje. On softversku pirateriju tretira kao ozbiljan privredni prekršaj, sličan utaji poreza. Po njemu su sve inspekcijske službe ove države dobile ovlašćenje da po službenoj dužnosti prilikom provere poslovanja preduzeća provere da li ona koriste legalan softver. Tako je poreskim inspektorima dato ovlašćenje da provere da li preduzeća koriste legalan softver – kaže Kojić.
On je objasnio da je Poreska uprava počela da primenjuje Zakon početkom ove godine, kada su se inspektori obučili i osposobili za rad.
– To je bilo nešto novo i nespecifično za Poresku upravu. Sličan sistem kontrole postoji i u drugim zemljama, recimo Mađarskoj i Grčkoj. Prema uporednim podacima koje imamo, aktivnosti poreskih inspektora kod nas i njihova primena zakona je dala najveće rezultate u odnosu na druge zemlje koje su primenile ovaj sistem – naglasio je Kojić.
Prema njegovim rečima, postupci prema preduzećima protiv kojih su podnete prijave su u toku pred sudom.
Zakon o posebnim ovlašćenjima u zaštiti intelektualne svojine predviđa novčane kazne u visini do 35.000 evra, kazne zatvora od tri do pet godina i nadoknadu imovinske štete koja dostiže visinu trostrukog iznosa uobičajene naknade za licence.
Sa druge strane, napominje Kojić, protiv fizičkih osoba koje putem interneta i ulične piraterije neovlašćeno umnožavaju autorska dela i tako zarađuju novac, predviđen je sistem primene krivičnih sankcija i kazna zatvora.
– Tako je protiv fizičkih lica za razne neovlašćene upotrebe softvera, umnožavanje i uličnu prodaju diskova, u prvih deset meseci ove godine doneto 13 presuda i isto toliko u prošloj godini – naveo je Kojić.
On je ocenio da je Srbija dosta napredovala u oblasti zaštite intelektualne svojine, u smislu da ima zakone koji ovu oblast regulišu. Kojić je u tom smislu pomenuo Zakon o autorskim pravima, usvojen 2004. godine, Krivični zakonik Srbije i Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala.
– Građani Srbije dosta dugo nisu bili svesni da postoji krađa intelektualne svojine, jer je reč o apstraktnoj pojavi. Sada već svako zna da narezan disk na ulici koji se prodaje nije legalan – ocenio je Kojić.
Kojić je podsetio da su sredinom maja ove godine, zbog nelegalnog umnožavanja i ulične prodaje diskova, uhapšena dva Beograđanina i određen im pritvor do 30 dana. U sudskom postupku osuđeni su na šest i 12 meseci zatvora. Policija je prilikom hapšenja oduzela čak 2.000 diskova.
Danijela Vukosavljević
-------------------------------------------------
Kad Microsoft izgubi dolar, njegovi partneri izgube pet
Vladan Živanović, direktor kancelarije Microsofta u Beogradu, kazao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare da država Srbija godišnje gubi 72 miliona dolara zbog nelegalnog korišćenja softvera, pre svega od neplaćenog poreza.
– Na svaki dolar koji Microsoft izgubi od korišćenja piratskog softvera, partnerske kompanije izgube pet dolara, jer ne pružaju usluge obuke, primene i razvoja dodatnih rešenja – kazao je on i dodao da piraterija smanjuje i broj raspoloživih radnih mesta za IT stručnjake.
----------------------------------------------------
„Turneja” na piratskim diskovima
Pripadnici Službe za borbu protiv organizovanog kriminala MUP-a Srbije podneli su pre nekoliko dana krivičnu prijavu protiv osumnjičenog Ivana Jelića (21) iz Beograda, zbog sumnje da je počinio krivično delo neovlašćeno iskorišćavanje autorskog dela, saopštila je policija.
Osumnjičeni je bez odobrenja nosilaca autorskih prava, scenariste i reditelja Gorana Markovića i producenta Svetozara Cvetkovića, umnoženu kopiju domaćeg filma „Turneja” postavio na internet sajt www.rapidserbia.com. Jelić je na ovaj način omogućio korisnicima sajta da neovlašćeno preuzmu kopiju filma.
Pored filma „Turneja”, inače kandidata za nagradu Oskar, Jelić je na isti internet sajt postavio i kopije domaćih filmova: „Čitulja za Eskobara”, „Četvrti čovek” i „Hadersfild”, kao i domaće serije „Vratiće se rode”, „Moj rođak sa sela”, „Selo gori, a baba se češlja”, „Bila jednom jedna zemlja”, „Mješoviti brak”, „Neki novi klinci”, „Gorki plodovi” i „Bela lađa”.
Poslednji komentari
Већина људи код нас није навикла да плаћа софтвер, а уз то и не сматра софтвер нечим што је вредно давања пара, што је наравно заблуда, јер је развој софтвера врло скуп, и подразумева мукотрпан рад више профила стручњака на његовом развоју и тестирању. Да нема законске заштите, био би немогућ било какав даљи напредак у тој области.
То могу да упоредим са неплаћањем јавног превоза: у почетку изгледа као добра идеја да се "приштеди" на томе, али у дужем периоду то доводи до пропадања целог система јавног превоза, и на крају сви губе.
Мислим да посебну одговорност имају корисници који користе софтвер у комерцијалне сврхе - они морају да плате његову пуну цену, јер и сами зарађују од њега. Комерцијална пиратерија је по мом мишљењу недопустива и због тога што данас постоји широка лепеза алтернативних решења за сваки џеп, па ако је некоме нпр. скуп Микрософтов софтвер, може да користи нпр. Линукс и Опен Офис.
Као програмер, могу само да топло поздравим акције државе на заштити интелектуалне својине.
Dok nisu postojali televizija i VHS/DVD, filmadzije su zaradjivale od prodaje ulaznica u bioskopima. Sada prvo puste film u bioskope po tacnom rasporedu na svetskom nivou, pa onda DVD za iznajmljivanje, pa DVD za prodaju (opet po zonama), pa TV. Paralelno idu "derivati": igracke, lutkice, majice i ostali predmeti za svakodnevnu upotrebu, pa video-igre. Kad publika malo zaboravi film, slede podsecanja u obliku "specijalnih", "integralnih", "remasterizovanih" i "kolekcionarskih" verzija, "making of" i ko zna cega jos. Kad i to iscede, prodaju DVD "na kilo" prodavnicama dzidza-dzadza gde se onda mogu kupiti uz kuhinjske krpe i plasticne viljuske. Sve to im je malo, pa na omotima pisu: "Zabranjeno sve i svasta". Malte ne, ne smes DVD ni iz kuce da izneses, a kamo li da ga nekome pozajmis. Svojevremeno je bio izmisljen i samounistavajuci DVD. Cudo da nije "zaziveo", mrtvorodjence, sta li? Svi DVD odavno imaju zastitu protiv kopiranja, sto se onda bune? S druge strane, na trzistu legalno postoje razni rikorderi, nekada kasetni (VHS), a sada DVD. Prodavati narodu nesto sto ne sme da koristi isto je sto i "prodavanje cigle" u mracnoj ulici.
Legalizacija softwera se prvenstveno odnosi na pravna lica. Software je proizvod kao i svaki drugi i tako se treba i tretirati. Podrazumeva se da pravna lica koriste legalan tj kupljen softver jer je to investicija a ne trosak. Kupovinom legalnog softvera se unapredjuje poslovanje jer ne kupujete samo softver vec i pratece usluge koje on podrzumeva: servisiranje, nadogradnju, obuku,konsultacije i sl. Apolutna podrska sa moje strane u ovoj akciji. Trebali smo i ranije.






