Tema dana
Spora pravda je jatak dužnika
Sem plenidbe lične imovine dužnika za komunalne usluge, u ovoj godini trebalo bi da bude uvedena još jedna sudska mera – izvršna zabrana na lični dohodak, odnosno umanjenje plate za 30 odsto zbog neplaćenih računa
Neuspeli pokušaj isključenja sa sistema daljinskog grejanja dužnika iz dedinjske ulice Vile Ravijojle, koji se završio napadom razgnevljenih vlasnika na radnike „Beogradskih elektrana” i prisutne novinare, osim problema bezbednosti komunalnih terenskih ekipa, otvorio je još neka pitanja. Kako je bilo moguće da vlasnik dedinjske palate „nazida” dvomilionski dug „Infostanu” do trenutka kada je odlučeno da mu se uskrati dalje neplaćeno grejanje? I drugo, kako „Beogradske elektrane”, koje jadikuju da im domaćinstva, od januara 2008. do danas, ukupno duguju 3,5 milijarde dinara, uopšte mogu da dođu do barem dela tog novca?
U preduzeću „Infostan”, koje objedinjuje sistem naplate računa, napominju da su obavezni da u roku od godinu dana utuže nesavesne građane kako potraživanja ne bi zastarela.
– To redovno i radimo već deset godina. Podnosili smo i predloge za dozvolu izvršenja, ali se naša nadležnost tu završava. Svaki dalji postupak je u rukama suda koji donosi rešenje o izvršenju, uručuje ga građanima i sprovodi izvršni postupak. Potrošači imaju rok od tri dana da ulože prigovor sudu, što najčešće i rade, a ukoliko to ne učine rešenje automatski postaje pravosnažno – napominju u „Infostanu”.
Od trenutka utuženja nesavesnih građana do presude koja nalaže plenidbu imovine dužnika, čijom prodajom bi se poravnali neplaćeni računi, prođe oko – 500 dana, rezultat je istraživanja „Jueseida”, koji se bavio efikasnošću ovdašnjeg pravosuđa.
Do prve plenidbe u proseku prođe skoro pet meseci, dok između dva pokušaja prosečno prođe 90 dana. Za izvršenje odluke, recimo, Trgovinskog suda, pokazuje dalje ovo istraživanje, potrebna su najmanje tri pokušaja, a u 90 odsto slučajeva izvršenje treba pokušati čak deset puta. Dakle, od 14 pokušaja svega jedna se i završi plenidbom lične imovine.
– U ovoj godini trebalo bi da bude uvedena i druga mera, tačnije izvršna zabrana na lični dohodak, što znači da će svakome čiji slučaj završi u rukama suda, a ima neizmirene dugove za komunalije, biti smanjen lični dohodak u iznosu od 30 odsto – napominje Milica Paunović, portparol „Infostana”. Ova mera, kako očekuju u ovom preduzeću, trebalo bi znatno da umanji procenat onih građana koji neredovno izmiruju dugove.
Još 16. februara „Infostan” je utužio sugrađane koji imaju zaostala dugovanja iz minule godine. Broj dužnika za grejanje sveo se na 50.880 domaćinstava, a njih 6.000 ušlo je u sam vrh kada je u pitanju visina duga.
– U protekle dve godine 1.505 domaćinstava napravilo je račune u iznosu od oko sto hiljada dinara, dok je najveći dužnik za prethodnih 15 meseci nagomilao dug od gotovo pola miliona dinara – podseća portparol ovog preduzeća.
Sa dugovanjima iz minule godine od dve milijarde dinara ukupan dug građana prema našem preduzeću trenutno iznosi oko deset milijardi dinara – objašnjavaju u „Infostanu”. U prošloj godini na adrese svih dužnika stizale su u proseku po tri opomene pred utuženje.
M. R. B.
-------------------------------------------------------------------
Izdvojeni računi za grejanje nisu mogući
Posle nekoliko incidenata koje su radnici „Elektrana” doživeli prilikom isključivanja nesavesnih korisnika, iz ovog preduzeća poručuju da će akcija biti nastavljena bez obzira na napade.
– Naglašavam da selekcije neće biti. Rukovodićemo se visinom duga i periodom neplaćanja računa. I gradonačelnik Beograda stao je iza nas, tako da će akcija biti nastavljena bez obzira na nelegalno sprečavanje izvršenja – ističe Nenad Đakovac, zamenik direktora „Elektrana”. On dodaje da je apel upućen građanima da plate grejanje zapravo poziv potrošačima da izmire račune prema „Infostanu”.
Deo korisnika usluga smatra da bi bilo bolje da računi za grejanje budu odvojeni od ostalih. U Skupštini grada ističu da su šanse za parcijalnu naplatu gotovo nikakve.
– Ne želimo da rušimo sistem objedinjene naplate. Kada bismo imali samostalne račune, morali bismo da osposobimo i posebne službe naplate koje bi obračunavale račune – dodaju u „Elektranama”.
Poslednji komentari
@danica K. je napisala istinu. Poslednja velika pljacka,je objedinjena naplata,koju sprovodi Infostan. Ja godinama placam grejanje i toplu vodu,koju mi nesavesni "majstori" obavezno iskljuce kada je najhladnije ili nemam tople vode po nekoliko dana.(Cerak-Vinogradi)Za to nikad niko ne odgovara ali mora da se uredno plati. Kada se zalim,odgovorni iz Infostana se prave ludi i salju vas,po salterima,po vec oprobanim i savrseno uigranim trikovima. Sve zajedno to je jedna velika bruka i sramota,za koju je pre svega krivi oni koji nas,decenijama bestidno "kasiraju"po starim i hohstaplerskim metodama.Brojilo za grejanje i vodu,slicno kao i za struju ili telefon,jedino je ispravno resenje. Ali,to nekim "uskokovicima" ne odgovara a zna ze i zasto.
Dinar je, kako sugerisu neoprezni komentatori iz policajskih struktura, rapidno oslabio iznosenjem velike kolicine deviza "sumnjivog porijekla".Da ne uvrijedimo koga licnom metaforom - narko deviza. Ako je vlada Kostunice i tadasnji ministar Jocic izdala drzavljanstva i licne karte uvoznim mafiozima, kako da danas ova casna koalicija na vlasti ne istrazi i utvrdi njihovu odgovornost? A ako su ti i takvi kontroverzni preduzetnici okupirali Srbiju, moramo li mi,i sada, kada su odbegli ili se ucutijeli po "stekovima", moramo li im i u odsustvu placati reket preko struje, infostana , srbijagasa i ostalih haraclija?! Ko je zapravo ovde vanzemaljac, pobogu, evo veoma ozbiljno pitam?
Potrebno je malo više prikazati i analizirati materijalni i društveni položaj dužnika većih iznosa. Sigurno se radi o raznim moćnicima (političarima, funkcionerima i tajkunima) dok im se nesmeju pomenuti imena. Njihovo dugovanje nije bruka samo njih kao nasavesnih građana, već i predstavnika državnih organa i sudova koji to tolerišu i opstruriraju izvršenja presuda i rešenja prinudne naplate. Toga nema kad duguje neko iz strukture penzionera po prethodnom zanimanju radnika i službenika.






