Vesti dana

„Telenor” ponudio milion evra

Budžet Srbije neće se mnogo ovajditi od naknade za licencu drugog operatera fiksne telefonije koju je dala kompanija „Telenor” jer ona iznosi 1,05 miliona evra. Naravno, pod uslovom ako je vlada prihvati.

Kako se čulo prilikom jučerašnjeg javnog otvaranja finansijskog dela ponude u Republičkoj agenciji za telekomunikacije (Ratel), vlada će se o „Telenorovoj” ponudi izjasniti već sledeće nedelje, a Upravni odbor Ratela o njoj treba da se izjasni do 10. februara.

Direktor „Telenora” za Srbiju Kjel Morten Jonsen izjavio je da je to njihova konačna ponuda. Inače, po slovu pravila javnog poziva, postupak dodele licence može biti obustavljen ukoliko ponuda bude neuobičajeno niska. Čini se da to neće biti slučaj s obzirom na to da je Jasna Matić, ministarka za telekomunikacije, za ponudu rekla da je na nivou onoga što se kod dodeljivanja licence za drugog operatera fiksne telefonije dobijalo u regionu.

Morten Jonsen juče je više puta ponovio da budućnost licence, odnosno drugog operatera zavisi od naknade koju će morati da plate „Telekomu” za korišćenje njihove infrastrukture i od ulaganja u gradnju sopstvene mreže. U tom smislu očekuje, rekao je, korektnu odluku Ratela o visini cene zakupa.

„Telekom” već ima cenovnik za pristup svojoj mreži, međutim cena zakupa će biti utvrđena u pregovorima ove dve kompanije. Ukoliko dogovor ne bude postignut, presudiće Ratel i ta odluka je obavezujuća za obe strane.

Prvi čovek „Telenora” za Srbiju juče nije želeo da precizira iznos investicija u novu mrežu, uz obrazloženje da će to zavisiti pre svega od naknade koju budu morali da plate „Telekomu”. On se, inače, nada pravičnoj ponudi po modelu kakav postoji u Norveškoj za korišćenje njihove mreže fiksne telefonije. Ulaganja bi, prema najavama iz „Telenora”, mogla da iznose nekoliko miliona evra godišnje, i to dugoročno što je više od njihovog ulaganja u infrastrukturu mobilne telefonije u Srbiji. Za njih je važno, rekao je, da imaju mogućnost da izgrade mrežu optičkih vlakana kroz čitavu Srbiju koja će omogućiti građanima brz protok podataka i olakšati poslovanje kompanijama.

– Izazov za svakog novog operatera je da osvoji 25–30, pa i 40 odsto uređenog tržišta – rekao je Jonsen ne želeći da precizira koji je njihov cilj i navodeći istovremeno da komercijalno poslovanje treba da počne u prvoj godini, što je kratak period za osvajanje nekog većeg tržišnog učešća.

Ministarka za telekomunikacije rekla je da je važno da korisnici dobiju mogućnost korišćenja širokopojasnih sistema paketa usluga fiksnog, mobilnog telefona i interneta.

Iako je više kompanija otkupilo tendersku dokumentaciju, pristigla je samo jedna, „Telenorova” ponuda za licencu koja se daje na 10 godina uz mogućnost produženja za još toliko godina. Licenca bi trebalo da bude izdata u roku od osam dana od uplate celokupne naknade u budžet Srbije. Zainteresovane kompanije trebalo da je ispune uslov da su registrovane za obavljanje telekomunikacione delatnosti, da su u 2008. godini imale ukupan prihod veći od 200 miliona evra i da imaju najmanje milion korisnika.

Dodeljivanjem druge licence za operatera fiksne telefonije, biće okončan monopol „Telekoma”, koji je po zakonu istekao još juna 2005. godine.

J. Rabrenović
objavljeno: 16/01/2010

Poslednji komentari

Ima li domacina?  | 16/01/2010 08:10

Bolje i milion nego...3 evra. Kad su rasprodali sve neka ide i ovo budzasto.

Н К | 16/01/2010 12:10

Да је понудио и 1 евро ови наши би били задовољни. СВАШТА!

Dejan R. Popovic, dipl. inz. | 16/01/2010 15:46

Vlada nema zakonsko ovlacenje da se izjasnjava, odnosno prihvata ili ne prihvata "Telenorovu" ponudu ili naknadu od 1,05 miliona evra za licencu drugog
javnog fiksnog telekomunikacionog operatora, jer je za to nadlezna Republicka agencije za telekomunikacije - nedrzavna organizacija koja je bas zato funkcionalno nezavisna od bilo kog drzavnog organa, pa i od Vlade.
Visina jednokratne naknade za izdavanje licence je izgleda zadovoljavajuca po vazecem zakonu, zato sto se sada u EU (a uskoro i u nasoj zemlji po novom zakonu) javna fiksna telekomunikaciona mreza i usluga pruza samo na osnovu tzv. opsteg odobrenja ili ovlascena, bez ikakve naknade.

Glavni problemi tranzicije iz prethodnog monopolskog rezima u rezim zasnovan na konkurenciji odnose se na utvrdjivanje pravila podele troskova investiranja (narocito u opremu za zajednicko koriscenje lokalne mreze), definisanje pravila postene konkurencije i pronalazenja metode finansiranja univerzalnog servisa, tj. na medjusobnu saradnju.