Utorak, 28.07.2026. ✝ Verski kalendar € Kursna lista
OBE­LE­ŽEN JU­BI­LEJ GE­O­GRAF­SKOG FA­KUL­TE­TA

Iako star vi­še od 100 godi­na, i da­lje ne­ma svo­ju zgra­du

Jo­van Cvi­jić je pre 130 go­di­na osno­vao Ge­o­graf­ski za­vod kao pre­te­ču da­na­šnjeg fa­kul­te­ta. – Pro­sla­vlje­no je i 170 go­di­na iz­u­ča­va­nja ge­o­gra­fi­je u vi­so­kom obra­zo­va­nju
Iako star vi­še od 100 godi­na, i da­lje ne­ma svo­ju zgra­du
Са ју­че­ра­шње све­ча­но­сти (Фо­то/ Ге­о­граф­ски фа­кул­тет )

Da­le­ke 1893. go­di­ne na ju­če­ra­šnji dan srp­ski ve­li­kan, aka­de­mik i rek­tor, prof. dr Jo­van Cvi­jić osno­vao je Ge­o­graf­ski za­vod, kao pre­te­ču da­na­šnjeg Ge­o­graf­skog fa­kul­te­ta Uni­ver­zi­te­ta u Be­o­gra­du. To je bio i po­vod da ova vi­so­ko­škol­ska usta­no­va ju­če u Rek­to­ra­tu UB sve­ča­nom aka­de­mi­jom obe­le­ži svoj 130. ro­đen­dan, ali isto­vre­me­no pro­sla­vi i 170 go­di­na iz­u­ča­va­nja ge­o­gra­fi­je u vi­so­kom obra­zo­va­nju. Jer je, ka­ko za naš list ka­že prof. dr Ve­li­mir Še­će­rov, de­kan Ge­o­graf­skog fa­kul­te­ta, pre tač­no 17 de­ce­ni­ja uka­zom kne­za Alek­san­dra Ka­ra­đor­đe­vi­ća, na Pri­rod­no-teh­nič­kom ode­lje­nju ta­da­šnjeg be­o­grad­skog Li­ce­ja, pr­vi put je uve­de­na ge­o­gra­fi­ja kao je­dan od 12 na­stav­nih vi­so­ko­o­bra­zov­nih pred­me­ta. Ge­o­gra­fi­ja, kao na­u­ka, otad je ve­ri­fi­ko­va­na na naj­va­žni­jim evrop­skim i svet­skim in­sti­tu­ci­ja­ma i da­lje se una­pre­đu­je i afir­mi­še.

Ge­o­graf­ski fa­kul­tet u Be­o­gra­du iz­ra­stao je u vi­so­ko­škol­sku usta­no­vu u ko­joj se na šest stu­dij­skih pro­gra­ma ško­lu­ju struč­nja­ci i pri­pre­ma­ju za na­stav­nič­ka zva­nja, na­uč­no­i­stra­ži­vač­ki rad i prak­tič­nu pri­me­nu zna­nja iz obla­sti ge­o­gra­fi­je, pro­stor­nog pla­ni­ra­nja, tu­ri­zmo­lo­gi­je, de­mo­gra­fi­je, ge­o­pro­stor­nih osno­va ži­vot­ne sre­di­ne i ge­o­graf­skih in­for­ma­ci­o­nih si­ste­ma. Da­nas je to mo­der­na in­sti­tu­ci­ja sa oko sto za­po­sle­nih, vi­še od 1.500 stu­de­na­ta na svim ni­vo­i­ma stu­di­ja i go­to­vo 7.000 di­plo­mi­ra­nih eks­pe­ra­ta. Pred­sta­vlja naj­ve­ću vi­so­ko­škol­sku in­sti­tu­ci­ju ge­o­graf­skih na­u­ka u Sr­bi­ji i okru­že­nju.

De­kan Še­će­rov za naš list je na­gla­sio da ima­ju mi­si­ju da fa­kul­tet i u bu­duć­no­sti pri­la­go­đa­va­ju sa­vre­me­nim na­uč­nim i na­stav­nim to­ko­vi­ma, ali i po­tre­ba­ma i zah­te­vi­ma pri­vre­de i jav­nog sek­to­ra. Že­le da od­ško­lu­ju stu­den­te ko­ji će na­kon aku­mu­li­ra­nog zna­nja na ve­žba­ma i pre­da­va­nji­ma bi­ti spo­sob­ni da se uklo­pe u što je mo­gu­će ši­ri spek­tar za­ni­ma­nja. Is­ti­če da je nji­hov fa­kul­tet iz­ra­zi­to sve­o­bu­hva­tan jer ško­lu­je bu­du­će struč­nja­ke ko­ji se ba­ve i fi­zič­kim i dru­štve­nim fe­no­me­ni­ma raz­vo­ja – ge­o­gra­fe, pro­stor­ne pla­ne­re, tu­ri­zmo­lo­ge, de­mo­gra­fe... Ali i da su, na­kon akre­di­to­va­nja ma­ster pro­gra­ma Ge­o­graf­ski in­for­ma­ci­o­ni si­ste­mi (GIS), za ko­je su je­di­ni ma­tič­ni fa­kul­tet u okru­že­nju, nji­ho­ve osnov­ne stu­di­je mo­der­ni­zo­va­ne i pri­la­go­đe­ne sa­vre­me­nim in­for­ma­tič­kim to­ko­vi­ma.

– Svi na­ši sme­ro­vi u svom pla­nu i pro­gra­mu ko­ri­ste naj­mo­der­ni­je soft­ve­re, ne sa­mo na se­tu pred­me­ta ko­ji su di­rekt­no ve­za­ni za GIS ne­go i na mno­gim dru­gim. Isto­vre­me­no, pla­ni­ra­mo da još raz­vi­je­mo se­ri­ju obu­ka stu­de­na­ta u ve­zi sa sa­vre­me­nim to­ko­vi­ma evrop­skih in­te­gra­ci­ja i obra­zu­je­mo ih za spe­ci­fič­no raz­u­me­va­nje ovih pro­ce­sa. Uz sve to sa­da za­vr­ša­va­mo osmi­šlja­va­nje i no­vog ma­ster sme­ra na en­gle­skom je­zi­ku – ot­kri­va pla­no­ve za bu­duć­nost Še­će­rov.

Iako po­sto­ji du­že od sto le­ta, Ge­o­graf­ski fa­kul­tet ne­ma svo­ju zgra­du, već je pod­sta­nar na Fi­lo­lo­škom fa­kul­te­tu i ima iz­dvo­je­ne pro­sto­ri­je na još ne­kim lo­ka­ci­ja­ma. Re­še­nje pro­ble­ma pro­sto­ra za rad stu­de­na­ta vi­še­de­ce­nij­ska im je že­lja, na­po­mi­nje Še­će­rov i do­da­je da una­zad ne­ko­li­ko go­di­na ra­de na to­me.

– Za­jed­no sa Fa­kul­te­tom bez­bed­no­sti, uz po­dr­šku i ko­or­di­na­ci­ju Mi­ni­star­stva pro­sve­te, do­šli smo ne­dav­no do pro­jek­to­va­nja gra­đe­vin­ske do­zvo­le za no­vu za­jed­nič­ku zgra­du fa­kul­te­ta, na­kon usva­ja­nja Ur­ba­ni­stič­kog pro­jek­ta i iz­ra­de teh­nič­ke do­ku­men­ta­ci­je. Nov­ča­na sred­stva su obez­be­đe­na, ali po­sto­je vla­snič­ki pro­ble­mi nad par­ce­lom, re­ša­va­mo ih u okvi­ru po­seb­ne rad­ne gru­pe for­mi­ra­ne ovim po­vo­dom. Na­da­mo se da će kra­jem go­di­ne kre­nu­ti iz­grad­nja no­ve zgra­de dva fa­kul­te­ta, na par­ce­li kod „Del­ta si­ti­ja”, a da će mo­der­no fa­kul­tet­sko zda­nje bi­ti otvo­re­no do 2025. go­di­ne – na­ja­vlju­je de­kan Še­će­rov.

Komentari3
Molimo vas da sе u komеntarima držitе tеmе tеksta. Rеdakcija Politikе ONLINE zadržava pravo da – ukoliko ih procеni kao nеumеsnе - skrati ili nе objavi komеntarе koji sadržе osvrtе na nеčiju ličnost i privatan život, uvrеdе na račun autora tеksta i/ili članova rеdakcijе „Politikе“ kao i bilo kakvu prеtnju, nеpristojan rеčnik, govor mržnjе, rasnе i nacionalnе uvrеdе ili bilo kakav nеzakonit sadržaj. Komеntarе pisanе vеrzalom i linkovе na drugе sajtovе nе objavljujеmo. Politika ONLINE nеma nikakvu obavеzu obrazlaganja odluka vеzanih za skraćivanjе komеntara i njihovo objavljivanjе. Rеdakcija nе odgovara za stavovе čitalaca iznеsеnе u komеntarima. Vaš komеntar možе sadržati najvišе 1.000 pojеdinačnih karaktеra, i smatra sе da stе slanjеm komеntara potvrdili saglasnost sa gorе navеdеnim pravilima.
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

Земунац
Из Филозофског факултета 1947. године издвојио се Природно математички факултет, а онда се 90-тих растурио на засебне факултете. Да ли је то стварно потреба нашег друштва и државе или је потреба неког и нечег другог је велико питање? Колико је више наша наука добила тиме што је растурен ПМФ? Колико је стварна потреба за кадровима које ти факултети образују и колика је успешност студирања на тим факултетима (број дипломираних у односу на број уписаних студената)?
Brandao
Нека прочисте своје редове, па да и добију зграду. Људи нису свесни какви медиокритети тамо држе наставу. Заробљени у парадигмама од пре пола века, без било какве везе са модерним приступима у географији као науци . Ако већ не знају, нек препишу од бољих у свету, али то захтева предан рад и посвећеност запослених. Ово пишем дипломац истог.
Auslander
Битно је да се гради национални стадион...

Komentar uspešno dodat!

Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.