Iako star više od 100 godina, i dalje nema svoju zgradu
Daleke 1893. godine na jučerašnji dan srpski velikan, akademik i rektor, prof. dr Jovan Cvijić osnovao je Geografski zavod, kao preteču današnjeg Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. To je bio i povod da ova visokoškolska ustanova juče u Rektoratu UB svečanom akademijom obeleži svoj 130. rođendan, ali istovremeno proslavi i 170 godina izučavanja geografije u visokom obrazovanju. Jer je, kako za naš list kaže prof. dr Velimir Šećerov, dekan Geografskog fakulteta, pre tačno 17 decenija ukazom kneza Aleksandra Karađorđevića, na Prirodno-tehničkom odeljenju tadašnjeg beogradskog Liceja, prvi put je uvedena geografija kao jedan od 12 nastavnih visokoobrazovnih predmeta. Geografija, kao nauka, otad je verifikovana na najvažnijim evropskim i svetskim institucijama i dalje se unapređuje i afirmiše.
Geografski fakultet u Beogradu izrastao je u visokoškolsku ustanovu u kojoj se na šest studijskih programa školuju stručnjaci i pripremaju za nastavnička zvanja, naučnoistraživački rad i praktičnu primenu znanja iz oblasti geografije, prostornog planiranja, turizmologije, demografije, geoprostornih osnova životne sredine i geografskih informacionih sistema. Danas je to moderna institucija sa oko sto zaposlenih, više od 1.500 studenata na svim nivoima studija i gotovo 7.000 diplomiranih eksperata. Predstavlja najveću visokoškolsku instituciju geografskih nauka u Srbiji i okruženju.
Dekan Šećerov za naš list je naglasio da imaju misiju da fakultet i u budućnosti prilagođavaju savremenim naučnim i nastavnim tokovima, ali i potrebama i zahtevima privrede i javnog sektora. Žele da odškoluju studente koji će nakon akumuliranog znanja na vežbama i predavanjima biti sposobni da se uklope u što je moguće širi spektar zanimanja. Ističe da je njihov fakultet izrazito sveobuhvatan jer školuje buduće stručnjake koji se bave i fizičkim i društvenim fenomenima razvoja – geografe, prostorne planere, turizmologe, demografe... Ali i da su, nakon akreditovanja master programa Geografski informacioni sistemi (GIS), za koje su jedini matični fakultet u okruženju, njihove osnovne studije modernizovane i prilagođene savremenim informatičkim tokovima.
– Svi naši smerovi u svom planu i programu koriste najmodernije softvere, ne samo na setu predmeta koji su direktno vezani za GIS nego i na mnogim drugim. Istovremeno, planiramo da još razvijemo seriju obuka studenata u vezi sa savremenim tokovima evropskih integracija i obrazujemo ih za specifično razumevanje ovih procesa. Uz sve to sada završavamo osmišljavanje i novog master smera na engleskom jeziku – otkriva planove za budućnost Šećerov.
Iako postoji duže od sto leta, Geografski fakultet nema svoju zgradu, već je podstanar na Filološkom fakultetu i ima izdvojene prostorije na još nekim lokacijama. Rešenje problema prostora za rad studenata višedecenijska im je želja, napominje Šećerov i dodaje da unazad nekoliko godina rade na tome.
– Zajedno sa Fakultetom bezbednosti, uz podršku i koordinaciju Ministarstva prosvete, došli smo nedavno do projektovanja građevinske dozvole za novu zajedničku zgradu fakulteta, nakon usvajanja Urbanističkog projekta i izrade tehničke dokumentacije. Novčana sredstva su obezbeđena, ali postoje vlasnički problemi nad parcelom, rešavamo ih u okviru posebne radne grupe formirane ovim povodom. Nadamo se da će krajem godine krenuti izgradnja nove zgrade dva fakulteta, na parceli kod „Delta sitija”, a da će moderno fakultetsko zdanje biti otvoreno do 2025. godine – najavljuje dekan Šećerov.
Подели ову вест
Komentar uspešno dodat!
Vaš komentar će biti vidljiv čim ga administrator odobri.


