Strah od Amerike
Od našeg dopisnika
Vašington, 17. avgusta – Uprkos protivljenju okolnih zemalja, Vašington je okončao pregovore sa Kolumbijom o upotrebi sedam vojnih baza na njenoj teritoriji, čime će nadoknaditi gubitak gostoprimstva u susednom Ekvadoru. Po ugovoru potpisanom pre deset godina, američki vojni avioni su radi nadzora narkotrafikantskih puteva mogli da uzleću sa aerodroma u Manti, na istoku Ekvadora, i da sleću na njega. Predsednik Ekvadora Rafael Korea nije, međutim, voljan da obnovi ovaj ugovor sa Pentagonom koji ističe u novembru.
Po usaglašenom tekstu ugovora sa novim partnerom, Amerikanci će sledećih deset godina moći da za sletanje i poletanje svojih aviona koriste najmanje sedam vojnih baza u Kolumbiji, koja se smatra najčvršćim saveznikom SAD u latinoameričkom regionu. Za dogovorene usluge, Bogota od Vašingtona dobija 40 miliona dolara u kešu. Amerika će takođe obučavati i opremati kolumbijske jedinice za borbu protiv narkotrafikanata. U Pentagonu tvrde kako će vojna saradnja biti „potpuno transparentna“ i pozivaju ostale zemlje u regionu da se pridruže zajedničkom naporu u borbi protiv narkomafije. U vojnim krugovima američke prestonice takođe se ističe da će broj američkih vojnika sa službom u Kolumbiji sa sadašnjih 250 do kraja godine narasti na 400.
Čaves ukinuo uvoz iz Kolumbije
Predsednik Venecuele Ugo Čaves zamrznuo je odnose sa susednom Kolumbijom zbog novih američkih vojnih baza, jer smatra da „imperijalni ratni vetrovi opet duvaju latinoameričkim kontinentom“. Iz Karakasa je poručio da obustavlja isporuku nafte susednoj Kolumbiji po nižim cenama. Venecuela će od sada uvoziti namirnice, automobile i teretna vozila iz Argentine umesto, kao do sada, iz susedne Kolumbije. „Neka vam jeftinu naftu šalje Obama”, poručio je jedan Čavesov funkcioner kolumbijskom predsedniku Alvaru Uribeu.
U svom redovnom nedeljnom TV programu Čaves se obrušio na „politiku imperije, koja hoće da razdvoji i zavadi narode Latinske Amerike“. „U slučaju Venecuele i Kolumbije, nažalost, u tome su i uspeli”, dodao je predsednik Venecuele.
Imunitet za Amerikance
Za razliku od američkih, kolumbijski mediji bave se pitanjem pravnog imuniteta za američke vojnike koji će biti stacionirani u Kolumbiji. Haime Bermudes, kolumbijski ministar spoljnih poslova, rekao je za „El kolumbijano“ da će se imunitet odnositi samo na američke vojnike, a ne i na „drugo osoblje koje je tu pod ugovorom“. U slučaju zločina, Amerikancima će se suditi u sudovima koji će biti organizovani u američkim konzulatima i ambasadi. Na zahtev Bogote, američki vojnici, optuženi za zločine počinjene na teritoriji zemlje domaćina, moći će da se, uz saglasnost Vašingtona, gone i pred kolumbijskim pravosuđem, tvrde zvaničnici u Bogoti. Javnost je, međutim, uznemirena zbog nepreciznih termina i kvalifikacija. Kongres je ovih dana blokirao ispovest jedne Kolumbijke koju je silovao američki vojnik.
Tenzija se podgreva i medijskim ratom. Latinoamerički analitičari podeljeni su na one koji smatraju da je Čavesovo protivljenje preraslo u antiameričku paranoju, ali je više onih koji ne veruju da američka vojska zaista ima za cilj uništenje narkomafije.
Kako podseća Antonio Kabaljero u časopisu „Semana“ (Bogota), „gde god su američki vojnici došli da suzbiju terorizam i narkomafiju, tu je trgovina drogom procvetala“. „Da im je cilj da presreću tovare droge, mogli su to da urade i na svojim obalama, gde su mnogo bolje opremljeni”, dodaje Kabaljero. On upozorava kolumbijsku vladu da se ne zavarava kad u „imperiji vidi prijatelja“. „I iranski šah i Mobutu verovali su u prijateljstvo sa Vašingtonom, pa i sam Sadam Husein, kada mu je odande stiglo oružje za rat sa Iranom. Bio je to rat koji je odneo milione žrtava u obe zemlje. Čaves je samo realista, a nikako paranoik”, zaključuje kolumbijski analitičar. Drugi, pak, smatraju da bi i Čaves trebalo da izađe pred javnost i da tačno kaže koliko je oružja uvezao iz Rusije i šta podrazumevaju njegovi ugovori sa Iranom. Obe strane u ovoj polemici saglasne su da se opasno nagomilava oružje u regionu koji je trenutno zapostavljen zbog znatno akutnijih ratišta u Avganistanu i Iraku.
Zorana Šuvaković