Slovenija uvodi cenzuru

21. 08. 2009. 22:00

Specijalno za „politiku” od izveštača bete
Ljubljana, 21. Avgusta – Sudija okružnog suda u ljubljani katarina novšak-kaplan je pre dva dana zaprepastila slovenačku javnost.

Donela je privremenu odluku kojom je ljubljanskom listu „Dnevnik” ograničila izveštavanje o italijanskom biznismenu Pjerpaolu Čeraniju, koji je od slovenačkog privrednog magnata boška šrota otkupio trećinu firme „Kolonel” u čijem su znatnom delu u vlasništvu i pivovara „laško”, preko nje pivovara „Union”, „Radenska”, „Fruktal”, „Merkator” i izdavačke kuće „Delo” i „Večer”.

U obrazloženju presude donesene na osnovu prethodnog pisanja „dnevnika”, sudija je napisala da pisanje o Čeraniju u određenom kontekstu podstiče sumnju u italijana i smanjuje poverenje u njegov pošten rad, koje skoro da neće biti moguće ponovo uspostaviti ukoliko „dnevnik” nastavi sa takvim pisanjem.

U slučaju da ljubljanski list prekrši njenu odluku moraće da plati kaznu u iznosu od 50.000 evra.

„U toku istraživanja poslovne biografije gospodina Čeranija došli smo do podataka, koji su važni i za shvatanje njegove aktivnosti u Sloveniji”, izjavio je nakon obelodanjivanja odluke suda odgovorni urednik „Dnevnika” Ali Žardin i dodao da je „objavljivanje tih podataka nesumnjivo u javnom interesu”, ali i da bi „Dnevnik” ako bi objavio te podatke „bio kažnjen izuzetno visokom kaznom”.

Čitaoci „Dnevnika” i čitava slovenačka javnost ostali su tako pod pretnjom novčanom kaznom prikraćeni za saznanja lista o liku i delu italijanskog biznismena. Odluka sudije je, međutim, dobila pravi naziv – cenzura.

Žardin se pita u današnjem izdanju lista „kakvo je zakonodavstvo koje dopušta mogućnost privremene ili trajne zabrane izveštavanja o stvarima koje su nesumnjivo u najširem javnom interesu i o licima koja drže uzde u najvažnijim preduzećima u državi”.

Stručnjak za medijsko pravo Jurij Žurej je još direktniji i kaže da „moramo biti otvoreni, govorimo naime o dozvoljenoj, ali i pored toga još uvek cenzuri”. Prema Žureju, slična je zabrana pisanja dozvoljena kada društvo želi da zaštiti integritet dece ili privatnost porodice”, ali dodaje da „zaštita ugleda i časti javnih ličnosti samo retko ispunjava kriterijume na način koji dozvoljava prethodnu cenzuru”.

Povodom odluke okružnog suda u Ljubljani oglasile su se mnoge novinarske organizacije iz Slovenije i sveta, koje nisu štedele reči osude za slovenačko zakonodavstvo i pravosuđe.

Ustavom Slovenije je garantovano pravo govora i javnog izražavanja mišljenja, a odluka okružnog suda je protivna osnovnim tekovinama demokratije na koje su ponosne sve moderne države, a slovenija se opravdano vidi upravo među njima.

„Presuda okružnog suda u ljubljani nas vraća u vreme totalitarizma”, jer je suprotna shvatanju prava na slobodu štampe u državama sa dužom demokratskom tradicijom, i onemogućava pravo na informisanje javnosti, kaže se u saopštenju Udruženja novinara i publicista Slovenije.

Predsednik Udruženja novinara Slovenije Grega Repovž danas kaže da je odluka suda „u suštini – smešna, jer je u vremenu i u društvenom uređenju države u kojima se desila tako neverovatna, toliko van vremena i demokratije”.

Predsednik novinarske organizacije uprkos tome naglašava da je treba uzeti sa punom ozbiljnošću, jer i kada bi sve što su novinari „Dnevnika” napisali bilo neistina, u modernim i demokratskim državama postoje drugi načini gonjenja, „a ne takav apsurdan oblik cenzure”. Repovž još dodaje: „time nas sudska vlast ispisuje na geografsku kartu država u kojima se sloboda medija i novinarstva ne razume”.

Reagujući na ljubljansku presudu međunarodno profesionalno udruženje Novinari bez granica je naglasilo da je tom presudom „ozakonjen oblik cenzure neprihvatljiv u zemljama Evropske Unije”.

Među mnogima se oglasila i medijska organizacija jugoistočne evrope, čiji je predsednik Dejvid Dadž u izjavi za javnost naglasio da je „izuzetno zabrinut”, kao i da privremena odredba u stvari znači da bi list „Dnevnik” o čitavoj stvari u vezi sa italijanskim biznismenom morao da ćuti niz godina. Naravno, tada će već biti kasno za bilo kakvo izveštavanje o celom slučaju vezanom za čeranija, kupovinu firme „Kolonel” i stvarima o kojima „Dnevnik” sada pod pretnjom novčane sankcije mora da ćuti.

A ako ovo oko „Dnevnika” ne bude razrešeno kako to treba da se uradi u demokratskoj državi možda će biti kasno i za demokratiju u Sloveniji.

Aleksandar Mlač