Blokade ulica nepotrebne, vlada spremna na dijalog

25. 08. 2009. 22:00

Супротстављени интереси у „Трајалу”: министар Љајић и председник Синдиката Орбовић (Фото Р. Станковић)

Kruševac – Vlada želi efikasno da sprovede mere za ublažavanje posledica ekonomske krize i da pomogne u svim konkretnim slučajevima gde je to moguće, izjavio je ministar rada Rasim Ljajić juče u Kruševcu.

Radna grupa vlade za pripremu mere prevencije i pomoći važnim preduzećima u Kruševcu, koju su činili ministar Ljajić, predsednik Samostalnog sindikata Srbije Ljubisav Orbović, i predstavnici Agencije za privatizaciju obišli su juče „Trajal“, „Župu“, „Jugoprevoz“ i „14. oktobar“, a zatim razgovarali sa predstavnicima gradske skupštine o mogućnostima za ublažavanje udara ekonomske krize u ovim i drugim preduzećima.

U svim preduzećima razgovori su vođeni iza zatvorenih vrata, pa su se ministar Ljajić i predsednik Orbović obratili novinarima u Hemijskoj industriji „Župa“.

– Ovo je početak obilaska opština i gradova, odnosno preduzeća u Srbiji, s ciljem da objasnimo predlog mera za ublažavanje posledica globalne ekonomske krize i da pomognemo u svim konkretnim slučajevima gde je to moguće. S nama su i predstavnici sindikata. Na delu je pokazan tripartitni razgovor u pokušaju da rešavamo konkretne probleme. Čuli smo probleme sa kojima se suočavaju radnici i poslovodstvo četiri značajna preduzeća. Preostaje da vidimo šta konkretno možemo da učinimo, da previše ne obećavamo, da ne podižemo očekivanja u ovoj kriznoj situaciji, ali sasvim je sigurno da šaljemo jasnu poruku da nije potrebno da bilo ko izlazi na ulice, da blokira puteve, pruge da bi vlada pristala na razgovore. Mi idemo tamo gde su problemi, želeći da pokažemo i primere dobre prakse, kao što danas to činimo u Kruševcu – rekao je ministar Ljajić.

Najviše interesovanja novinara izazvala su dešavanja u „Trajal korporaciji”, koja zapošljava oko 2.500 radnika. Menadžment te kompanije, u kojoj je većinski vlasnik bugarska kompanija „Brikel”, pokušava da napravi kontinuiranu proizvodnju, ali je suočen sa problemom zbog nemogućnosti vlasnika da u potpunosti i blagovremeno izvršava investicione obaveze, s jedne, i Odbora Samostalnog sindikata, s druge strane, koji insistira na stoprocentnom izvršenju obaveza iz kupoprodajnog ugovora ili raskidu tog ugovora.

– Mi smo danas čuli koji su problemi i koji su zahtevi poslovodstva i Sindikata. Zahtevi Sindikata u „Trajalu” su suprotstavljeni zahtevima poslovodstva, koje traži produženje rokova u vezi s izvršenjem obaveza iz kupoprodajnog ugovora. Sindikalci traže poništenje tog ugovora, a nama je prevashodno interes da očuvamo privredne potencijale. U svakom pojedinačnom preduzeću je interes da očuvamo radna mesta i da obezbedimo proizvodnju tamo gde postoje osnovni preduslovi za to. Videćemo šta može od toga da se učini i koji su zahtevi realni – objasnio je ministar Ljajić.

Na naše pitanje da li je vlada spremna da usvoji zahtev poslovodstva „Trajala” za produženje izvršenja ugovornih obaveza i izmenu kupoprodajnog ugovora, ministar Ljajić je odgovorio:

– Pokazali smo dobru volju da pomognemo „Trajalu”. Nikada se ranije nije dešavalo da u radnoj grupi, prilikom ovakve posete, imamo predstavnike i Agencije za privatizaciju. Dobra volja, dakle, postoji, a u kom će pravcu to ići, ja u ovom momentu ne mogu da kažem s obzirom na potpuno suprotstavljene interese socijalnih partnera. Nama je cilj da radnici očuvaju radna mesta – odgovorio je ministar Ljajić.

Govoreći o HI „Župa”, ministar Ljajić je obećao da će se u rešavanje problema obezbeđenja obrtnih sredstava, odnosno 1,4 miliona evra za pokretanje svih fabrika uključiti i Ministarstvo ekonomije. Država će pomoći onim preduzećima koja imaju perspektivu, ali neće biti šalter ispred kojeg će se pojavljivati dugi redovi onih sa sličnim zahtevima.

Prilikom posete „Jugoprevozu“, ministar Ljajić je istakao da je to preduzeće primer uspešnog radničkog akcionarstva, dok je u „14. oktobru“ govorio o programu mera za što uspešniju pripremu tog preduzeća za privatizaciju, verujući da u toj industriji postoje potencijali za dalji razvoj.

Rade Stanković