Na Zlataru produžuju vek
И ове сезоне, за добру посету на Златару по традицији су заслужни гости из Београда и Војводине (Фото С. Јовичић)
Zlatar – Punim plućima su i ovog leta mnogi turisti disali prostranstvima planine Zlatar, carstvom livada i šuma. Svodi se još jedna uspešna letnja turistička sezona u ovom kraju, a za dobru posetu po tradiciji su zaslužni gosti iz Beograda i Vojvodine, koji su odlučili da odmor provedu ovde, uživajući u šetnjama, rekreaciji i plivanju u bazenu. Sudeći po rezervacijama, poseta će biti dobra i tokom septembra – kapaciteti će biti popunjeni ne samo u Specijalnoj bolnici, već i u privatnom smeštaju.
– Specijalna bolnica Zlatar omiljeno je mesto za goste iz glavnog grada i vojvođanskih varoši, ali i turista iz drugih delova Srbije. Popunjenost u letnjim mesecima nam je oko 90 odsto. Ovde je, osim lečenja, moguće obaviti i preventivne preglede, ili se podvrći programu mršavljenja. Pohode nas i sportisti, a da je zlatarski kiseonik „pogonsko gorivo” za vrhunske rezultate potvrđuje uspeh atletičarke Tatjane Jelače koja je posle priprema na Zlataru osvojila zlatnu medalju u bacanju koplja na juniorskom prvenstvu Evrope – kaže za „Politiku” direktorka Specijalne bolnice Zlatar Vesna Ostojić-Herera.
Pun pansion u ovom RH centru staje 1.980, a bolnički dan 2.080 dinara. Nedavno je sa VMA potpisan ugovor o saradnji, pa su stručnjaci ove medicinske ustanove ovde povremeno na raspolaganju pacijentima. Osim lečenja kardiovaskularnih oboljenja, na Zlataru je u toku realizacija projekta brzog dijagnostikovanja, pa gost već za tri dana ima jasnu sliku svog zdravstvenog stanja, uz preporuke kakva dalja terapija je nužna.
Za starije goste, naravno one koji to mogu sebi da priušte, Specijalna bolnica Zlatar osmislila je poseban program, koji osim raznovrsnih sadržaja uključuje pun pansion i celodnevnu medicinsku negu. Cena je 500 evra za trideset dana, a u programu se, prema mogućnostima, može provesti i više meseci, u druženju sa gostima i domaćinima svih generacija, na ovoj planini poznatoj po dugovečnosti svojih žitelja.
B. Pejović