Ugroženo 15 vrsta riba

01. 09. 2009. 22:00

Златни карас

Zbog preteranog ulova, zagađenja i izgradnje brana koje dovode do isušivanja i klimatskih promena od 94 vrste ribe koje žive u rekama Srbije ugroženo je petnaest vrsta riba, procena je Ministarstva zaštite životne sredine i prostornog planiranja. Po rečima Dragane Vasiljević, inspektora zaštite životne sredine najugroženije vrste riba stavljene su pod trajni lovostaj, a to su: moruna, pastruga, atlantska jesetra, dunavska jesetra, glavatica, dunavska haringa, crnomomorska haringa, crnka, svetlica, drimski šaradan, linjak, zlatni karaš, čikov, veliki i mali vretener.

Osim mere trajnog lovostaja za najugroženije vrste riba i većina drugih autohtonih vrsta, koje se nalaze u našim rekama potpadaju pod neke od oblika zaštite, kao što je zabrana lova tih vrsta u vreme mresta, zabrana lova ispod određene mere, kao i ograničenje ulova sportskih ribolovaca – kaže Vasiljević .

Kada je u pitanju uništavanje ribljeg fonda u prethodnom periodu teško je odgovoriti koje su količine u pitanju, zato što se u ovom slučaju ne radi samo o količini već i o vrstama riba. Korisnici ribarskih područja su u prethodnom periodu već izvršili poribljavanja kao jednu od mera unapređenja ribljeg fonda, bilo da su ona već bila planirana programima unapređenja, bilo da su izvršena u cilju sanacije terena.

– Prošle godine su svi korisnici ribarskih područja bili u obavezi da izrade programe unapređenja ribarstva za period od pet godina. Programe izrađuju stručne ustanove koje su na osnovu istraživanja na terenu, utvrdile stanje ribljeg fonda i predvideli količine i vrste riba kao i period kada treba izvršiti poribljavanje, kao i druge mere koju korisnici moraju da preduzimaju da bi se riblji fond očuvao i unapredio – kaže Vasiljević.

(/slika2)Kada su u pitanju ugrožene vrste riba poput mladice, ali i ostale vrste riba korisnici ribarskih područja vrše pojačane kontrole u vreme mresta i po potrebi organizuju kampove sa danonoćnim dežurstvima, ističe inspektorka.

Ona podseća da su uzroci uginuća riba različiti, ali da veliku štetu ribljem fondu u našim rekama nanose nesavesni pojedinci i određene organizovane grupe koje se bave krivolovom. Vasiljević kaže da je, pre tri godine, dolazilo do uginuća riba, uglavnom, zbog ispuštanja opasnih i štetnih materija u vodotokove reka.

U to vreme inspektori su kažnjavali preduzeća, koja su iz svojih pogona ispuštala otrovne materije u reke, što je dovelo do pomora riba.

Vasiljević kaže da su inspektori u okviru svojih nadležnost podnosili prijave nadležnim sudskim organima za sve slučajeve kada je došlo do uginuća riba. Većina tih sporova je u toku. Pozitivan primer odgovornog ponašanja zagađivača je mlekara „Džersi” iz Knjaževca koja je bez obzira na ishod sudskog spora odmah pristupila ugradnji uređaja za prečišćavanje otpadnih voda, ističe ona.