Glad nagriza Etiopiju

01. 09. 2009. 22:00

Све већа глад на рогу Африке (Фото АФП)

Prema izveštajima agencija
Adis Abeba – Najveća hrišćanska država Crnog kontinenta Etiopija ponovo je, kao pre četvrt veka, na ivici nezapamćene gladi, ali bogati svet više ne žuri da pomogne, upozorila je ovih dana UN agencija za hranu FAO. Kiše su drugu godinu zaredom zaobišle čitav region Sahela, od Atlantika do Crvenog mora. Eksperti FAO računaju da u Africi danas, zbog klimatskih promena, skromnih ulaganja u poljoprivredu, korupcije i oseke strane pomoći, gladuje preko 50 miliona ljudi. Samo u Etiopiji 12 miliona stanovnika do sledeće žetve u proleće neće imati šta da jede: smrtnost dece je u rekordnom porastu, preneo je londonski „Indipendent”. Potresne fotografije neuhranjenih etiopskih mališana ponovo su počele da obilaze svet, ali razvijeni danas nemaju isti senzibilitet kao 1985. godine kada su svetske rok zvezde organizovale pokret „Lajv ejd” i prikupile preko 150 miliona funti za izgladnele u Etiopiji.

Naime, globalna ekonomska kriza i prošlogodišnji skok cena hrane na svetskom tržištu, promenili su prioritete dojučerašnjih donatora. Umesto priloga UN fondovima za pomoć najgladnijim državama, bogati nemilice pazare jevtine afričke oranice da tamo gaje hranu za svoje potrebe. Hektar plodne zemlje u Podsahari danas košta do hiljadu američkih dolara, u Brazilu staje oko 6.000 dolara, u Velikoj Britaniji 100 ari oranica prodaje se za 18.000 dolara dok je u Nemačkoj njegova cena 22.000 dolara, prenosi Bi-Bi-Si.

Nesigurni da li će imati dovoljno hrane sa svoje zemlje, bogati investitori iz Saudijske Arabije, Južne Koreje, Kuvajta, Irana, ali i sa Zapada – ovih dana iznajmljuju hiljade hektara plodne zemlje u Africi na 99 godina. Grupa dalekovidih saudijskih investitora poklonila je nedavno kraljevskoj palati u Rijadu nesvakidašnji dar sa afričkog tla – saudijski pirinač odgajan na poljima iznajmljenim u Etiopiji!

„Manjak hrane u Africi počinje da ugrožava stabilnost država. Akutna glad koja se širi rezultat je diktata privrednih reformi koje su Crnom kontinentu osamdesetih godina 20. veka nametale Svetska banka i MMF. Nekadašnji izvoznici hrane, danas su na kolenima... ”, upozoravaju eksperti nevladinog instituta Okland iz SAD.