Vredi li žabu zlatom potkivati
Филип Раке Вукајловић
Ministarstvo za nauku i tehnologiju (MNT) obnarodovalo je „Strategiju razvoja nauke u periodu 2009-2014“ i dalo je na javnu raspravu. Svestan da je preko potrebno da se stanje u nauci Srbije počne uređivati u skladu sa dostignućima civilizacije u kojoj živimo, pokušao sam da u Strategiji nađem jasne putokaze za kretanje nauke Srbije ka nekom jasno definisanom i prepoznatljivom boljem budućem stanju. Nažalost, ništa od toga ne nađoh.
Strategija prati trendove koji postoje u SAD i EU što, na prvi pogled, izgleda sasvim prihvatljivo. Polazeći od postulata da smo nedavnim skoro trostrukim povećanjem broja objavljenih radova u međunarodnim časopisima, nepoznatog i nikad procenjivanog kvaliteta (među kojima su u ogromnoj većini beznačajni radovi), dostigli i prestigli naučni nivo nekih naših suseda, službenici MNT su, u skladu sa već prihvaćenom tradicijom: zaduži se, potroši ,,u zdravlju i veselju“ i ne misli ko će novac da vraća, krenuli da kreditima od 300 miliona evra reše sve što oni vide kao problem nauke Srbije. Ne znajući mnogo o suštini naučnog rada, predložili su nam Strategiju koja:
– Ne sadrži, ni u naznakama, operativne detalje i rezultate do kojih će dovesti trošenje do sade nezapamćene količine novca;
– Ne sadrži principe raspodele novca namenjenog unapređivanju nauke;
– Ne sadrži jasne podatke o tome koje će naučno-istraživačke organizacije moći konkurisati (planira se velika racionalizacija), koji su to konkretni projekti u ,,fokusu“ i ko će i kako pristigle predloge ocenjivati.
Još gore je to što je veliki deo sredstava namenjen za zemljano-betonske radove i izgradnju stanova, uz nedefinisanu, sasvim neznatnu, količinu novca za kapitalnu naučnu opremu. Ne vidi se da su autori Strategije razmišljali o primeni, u Evropi odavno prihvaćenih, mehanizama javnih konkursa za uspostavljanje tržišta znanja i ideja, uz racionalno korišćenje novca. Možda je ovo zbog građevinara i stvaranja uslova da oni primene svoj poznati ,,softver za ispoštovanje državnih naručilaca“.
Bez kvantitativno ocenjenog početnog stanja kadrova i opreme, u MNT misle da sve zjapeće rupe zapuše davanjem novca pre svega svojim odabranim favoritima. Opredeljenje za finansiranje potreba nauke iz ogromnog državnog kredita je potpuno suludo. Ulaganje tolikog novca u sadašnju prestarelu naučnu populaciju Srbije, niskog rejtinga i dovoljno unikatne polne strukture veoma je neodgovorno. U samoj Strategiji je pomenuto da je malo mladih a puno istraživača pred penzijom. Dodao bih još da je jako mnogo ljudi koji su prestali da se obrazuju odmah posle doktoriranja. Kvalifikacija i kompetencija, čak u institucijama koje se smatraju najboljim u srpskoj nauci, nedopustivo je jadna. Eksperimentalna istraživanja su nedovoljna i većinom nekonkurentna ili zastarela. Radna atmosfera i radna disciplina nikad lošije. Tome su veoma doprineli sada važeći kriterijumi ocenjivanja ljudi i projekata koje primenjuje MNT i koji odvraćaju istraživače od preduzimanja bilo kakvog većeg rizika koji prati sva ozbiljna naučna istraživanja. Čak i da se nekim neverovatnim slučajem, u koji malo ko veruje, realizuju ogromni krediti i pare savršeno pametno ulože u najpotrebniju naučnu opremu, u Srbiji nema dovoljno kvalitetnih kadrova koji tu opremu mogu adekvatno iskoristiti. Nema ni nade da je takve kadrove moguće stvoriti u sledećoj dekadi. Zato bi se prvo trebalo posvetiti stvaranju hijerarhije razumnih ciljeva i povećanju broja kvalifikovanih lidera koji će moći te ciljeve da ostvare.
Zanimljivo je i to da se u Strategiji nigde ne pominju ekonomske nauke. Nijednom! I niko od ekonomista nije se javio tom povodom. Pretpostavljam da je to zbog pune svesti o svom mestu u svetskoj ekonomskoj nauci. Poverovao bih da je tako možda i zato što se pomalo stide zbog svoje uloge u svekolikom tranzicionom potonuću Srbije.
Ograničen prostorom ove rubrike ne mogu da pomenem ni deo nepreciznosti, netačnosti i smešnih ocena ove ,,Strategije”. Trebalo je da ostarim pa da saznam da je: ,,Srbija istovremeno i važna praistorijska, rimska, vizantijska, itd. zemlja”. Mašala, strategičari! Ali, zašto iz ovog ,,legata” izbaciste Tursku?
Haučni savetnik Instituta ,,Vinča“