MMF obe­ća­nji­ma ne ve­ru­je

02. 09. 2009. 22:00

Па­вле Пе­тро­вић, Ми­лој­ко Арсић, Де­јан Шо­шкић, Владимир Гли­го­ров

Za pre­go­va­rač­kim sto­lom za ko­jim su se­de­li čla­no­vi de­le­ga­ci­je Me­đu­na­rod­nog mo­ne­tar­nog fon­da i pred­stav­ni­ci Vla­de Sr­bi­je iz­gle­da da je za­pe­lo onog tre­nut­ka kad naš pre­go­va­rač­ki tim ni­je mo­gao da od­go­vo­ri na pi­ta­nje ka­ko će u bu­dže­tu za 2010. go­di­nu po­kri­ti oče­ki­va­ni ma­njak od 75 mi­li­jar­di di­na­ra pre­ko pri­hva­tlji­vog de­fi­ci­ta od 3,5 od­sto bru­to do­ma­ćeg pro­iz­vo­da. Za­to, po­red osta­log, ni­je odo­bre­na dru­ga ra­ta već odo­bre­nog zaj­ma od 2,9 mi­li­jar­di evra. Pre­ma pro­ce­ni pro­fe­so­ra Eko­nom­skog fa­kul­te­ta, auto­ra „Kvar­tal­nog mo­ni­to­ra”, gru­be ra­ču­ni­ce po­ka­zu­ju da ako sle­de­će go­di­ne pla­te i pen­zi­je bu­du za­mr­znu­te na ovo­go­di­šnjem ni­vou, a ni­šta se do­dat­no ne pre­du­zme, mi­nus u dr­žav­noj ka­si će bi­ti bez­ma­lo šest od­sto BDP-a. Ako se, pre­ma pro­ce­ni mi­ni­star­ke fi­nan­si­ja Di­a­ne Dra­gu­ti­no­vić, struk­tur­nim re­for­ma­ma do­go­di­ne ušte­di 20 do 25 mi­li­jar­di di­na­ra, on­da će „mi­nus bez po­kri­ća” iz­no­si­ti oko 50 do 55 mi­li­jar­di di­na­ra.

Po­sto­je tri na­či­na da se ta ru­pa za­tvo­ri, oce­nju­je pro­fe­sor Pa­vle Pe­tro­vić, ured­nik „Kvar­tal­nog mo­ni­to­ra”. Naj­go­re re­še­nje, pre­ma nje­go­vim re­či­ma, bi­lo bi da se odo­bri ve­ći de­fi­cit, jer nje­go­vo po­kri­va­nje zah­te­va do­dat­no za­du­ži­va­nje i po­ve­ća­nje jav­nog du­ga, što bi iza­zva­lo ogrom­ne iz­dat­ke sa­mo za pla­ća­nje ka­ma­ta.

– To ne bi­smo sme­li da do­zvo­li­mo, jer po­sto­ji ri­zik da bi iz­dva­ja­nja za vra­ća­nje du­go­va mo­gla da pre­ma­še, re­ci­mo go­di­šnja iz­dva­ja­nja za pro­sve­tu. Dru­ga mo­guć­nost je da se osta­vi de­fi­cit od 3,5 od­sto, ali da se žr­tvu­ju tro­ško­vi za in­fra­struk­tu­ru, što je opet lo­še. Tre­ća pod­ra­zu­me­va da se ne sma­nju­ju iz­da­ci za in­fra­struk­tu­ru, da se iz­ve­sne ušte­de ostva­re uki­da­njem sub­ven­ci­ja, ali i da se po­ve­ća PDV – ka­že Pe­tro­vić.

Gru­ba ra­ču­ni­ca po­ka­zu­je da bi se po­ve­ća­njem ovog po­re­za za dva pro­cent­na po­e­na u bu­džet sli­lo 40 mi­li­jar­di di­na­ra. Pre­ma oce­ni Pe­tro­vi­ća, iz­gle­da da će vla­da te­ško mo­ći da iz­beg­ne ovu ne­pri­jat­nu me­ru.

Da ne­ma la­kih re­še­nja uve­ren je i Mi­loj­ko Ar­sić, eko­nom­ski sa­vet­nik pre­mi­je­ra Mir­ka Cvet­ko­vi­ća, ina­če autor po­me­nu­tih ra­ču­ni­ca u „Kvar­tal­nom mo­ni­to­ru”. Ma­njak u dr­žav­noj ka­si u 2010. mo­že da se po­kri­je kom­bi­na­ci­jom raz­li­či­tih me­ra. Ali, ne po­sto­ji re­še­nje ko­je ne­ma lo­še efek­te, uve­ren je naš sa­go­vor­nik.

– Naj­ma­nje lo­še bi­lo bi sma­nje­nje jav­nih ras­ho­da, po­ve­ća­nje PDV-a i uvo­đe­nje po­re­za na lič­ne do­hot­ke – uve­ren je Ar­sić.

Me­đu­tim, ako nje­gov šef pre­mi­jer Mir­ko Cvet­ko­vić od­luč­no od­bi­ja da pri­hva­ti po­ve­ća­nje po­re­za, šta on­da kao nje­gov sa­vet­nik mo­že da mu pred­lo­ži, pi­ta­li smo Ar­si­ća.

– To je kao jed­na­či­na sa ne­ko­li­ko ne­po­zna­tih. Ako se do­go­vo­ri­mo da de­fi­cit u ka­si ne­će bi­ti ve­ći od 3,5 od­sto, da ne­ma po­ve­ća­nja pri­ho­da, a da iz­da­ci za in­fra­struk­tu­ru mo­ra­ju bi­ti ve­ći od ovo­go­di­šnjih, on­da je­di­no pre­o­sta­je dra­stič­no sma­nje­nje ras­ho­da. Ot­pu­šta­nje lju­di ni­je to­li­ko efi­ka­sna me­ra kao što ne­ki mi­sle. Ra­ču­ni­ce po­ka­zu­ju da ako bi 50.000 za­po­sle­nih iz dr­žav­ne slu­žbe do­bi­lo ot­kaz, mi­nus u ka­si bi se sma­njio za je­dan od­sto. A bi­ro­kra­ti­ja u užem smi­slu bro­ji sve­ga 60.000 lju­di. To zna­či da bi sko­ro sve tre­ba­lo da ot­pu­sti­mo da bi­smo ne­što ušte­de­li. U jav­nim pred­u­ze­ći­ma uhle­blje ima još 150.000 lju­di, ali se oni fi­nan­si­ra­ju na tr­ži­štu – ob­ja­šnja­va naš sa­go­vor­nik u ka­kvoj se bez­iz­la­znoj si­tu­a­ci­ji na­la­ze kre­a­to­ri dr­žav­ne ka­se.

Nje­gov ko­le­ga De­jan Šo­škić, ko­ji je ta­ko­đe u eko­nom­skom ti­mu pre­mi­je­ra, na pi­ta­nje da li će mo­ći da se po­kri­je za MMF ne­pri­hva­tljiv ma­njak u bu­dže­tu za 2010. bez po­ve­ća­nja PDV-a i ne­kih dru­gih po­re­za od­go­va­ra:

– To će, pre sve­ga, za­vi­si­ti od ozbilj­no­sti ra­ci­o­na­li­za­ci­je jav­nog sek­to­ra i br­zi­ne i ni­voa oče­ki­va­nih efe­ka­ta, kao i kre­ta­nja bru­to do­ma­ćeg pro­iz­vo­da na­red­ne go­di­ne. Ako to ne bu­de do­volj­no, te­ško je ozbilj­no ne raz­ma­tra­ti po­tre­bu po­di­za­nja PDV-a – is­ti­če on.

Pre­ma oce­ni Vla­di­mi­ra Gli­go­ro­va sa Beč­kog in­sti­tu­ta za me­đu­na­rod­na eko­nom­ska is­tra­ži­va­nja, MMF je iz­gle­da od­lu­čio da po­ja­ča pri­ti­sak na Vla­du Sr­bi­je ka­ko bi iz­nu­dio kon­kret­ne me­re.

–To je za­to što vla­da ne­ma ja­snu pred­sta­vu o fi­skal­noj po­li­ti­ci za sle­de­ću go­di­nu i o struk­tur­nim re­for­ma­ma ko­je bi tre­ba­lo da spro­ve­de. A ide­je, oči­gled­no, ni­su bi­le do­volj­ne za MMF. Šta či­ni­ti? Mi­slim da je po­gre­šan pri­stup da se sa­mo obez­be­de ušte­de ka­ko bi se sma­njio de­fi­cit. Sam de­fi­cit je va­žan, ali mo­že da se to­le­ri­še ako se ide u zna­čaj­ne re­for­me či­ta­ve fi­skal­ne po­li­ti­ke i jav­nog sek­to­ra u ce­li­ni. Da­kle, klju­čan je plan re­for­me ad­mi­ni­stra­ci­je i si­ste­ma so­ci­jal­nih da­va­nja. A on­da i mo­der­ni­za­ci­ja škol­stva i zdrav­stva. Po­treb­na je re­for­ma po­re­skog si­ste­ma, a ne sa­mo pro­me­na jed­ne ili dru­ge sto­pe – za­klju­ču­je Gli­go­rov.