Trećina dece treba da nosi protezu
Mališani u Srbiji najviše imaju problema s karijesom, hroničnim oboljenjem zubnih tkiva koje dovodi do razaranja zuba, a kako objašnjavaju stomatolozi, glavni krivci za to su roditelji koji ne obraćaju pažnju na katastrofalno stanje u ustima svoje dece, često razmišljajući da će ti zubi ionako da im ispadnu, pa da zato nema potrebe ni da ih vode kod zubara.
Podaci Instituta za javno zdravlje „Batut” govore da je najviše plombiranih zuba bez lečenja kod dece zabeleženo pre dve godine – 113.584. U 2007. godini bilo je za trećinu manje lečenih zuba u odnosu na period od pre 10 godina, ali i za 17 odsto manje izvađenih zuba.
U Srbiji je 2006. godine svog stomatologa imalo svako drugo dete školskog uzrasta (53,5 odsto), a smanjen je procenat dece koja nikad nisu bila kod zubara sa 8,5 odsto, koliko ih je bilo 2000. godine, na 3,2 odsto pre tri godine.
Postotak predškolaca koji imaju sve zdrave zube u prestonici manji je za polovinu.
Međutim, dr Draško Karađinović, iz Društva privatnih lekara i stomatologa Srbije, kaže da ovi podaci o broju lečenih problema zuba kod najmlađih nije relativni jer ne postoje informacije o tome koliko je dece lečeno u privatnim ordinacijama zbog toga što privatna praksa nije uključena u sistem finansiranja RZZO-a.
Stomatolog dr Milan Kuljača naglašava da je žalosno što deca često zbog neodgovarajuće brige roditelja i nedovođenja kod stomatologa imaju „lošu situaciju” u ustima. Od četvrte do osme godine kod dece, prema njegovim rečima, dolazi do zapuštenosti stanja zuba, do velikog broja karijesa i bolesti koje ugrožavaju zube najmlađih. Doktor Kuljača kaže da deca gledaju pojedine reklame za žvake gde se kaže da ne treba da peru zube, što je pogrešno jer se tada naslage koje se nalaze na zubima samo „nabijaju”.
– Ima i situacija kada pojedini zubari naprave greške, uplaše decu i onda treba učiniti sve da se vrati njihovo poverenje u zubare. Sisanje cucle i prsta utiče na ispadanje mlečnih zuba kod mališana, na njihov loš rast i položaj. Zbog toga roditelji obavezno moraju da odviknu decu od tih navika. Ono što je štetno, a što vole mladi, jeste beljenje zuba. To se radi uz pomoć tridesetoprocentnog hidrogena ili ortofosforne kiseline, da bi se nagrizla glazura gleđi, jer tada dolazi do drugačijeg prelamanja svetlosti, pa su i zubi svetliji – dodao je dr Kuljača.
Stručnjaci ističu da briga o zdravlju zuba deteta počinje još dok se nalazi u stomaku majke, da treba imati na umu da su oblik, veličina i boja zuba nasledni, ali da se na njihovu strukturu može uticati ispravnim higijensko-dijetetskim režimom.
Doktorka Mirjana Mićović, pedijatar Doma zdravlja „Stari grad”, kaže da mame i tate ne treba da stavljaju cuclu u šećer i med i daju je detetu, ali i da hranu ne šećere preterano i da noću ne dozvoljavaju da dete pije sok, već samo vodu. Bebama posle svakog obroka treba dati da piju vodu kako bi isprale usta, a stariju decu privoleti da posle svakog obroka operu zube.
– U našem domu zdravlja prva kontrola zubića je onda kada beba napuni devet meseci. Važno je da se tada vidi kako zubi niču ili zašto još nisu „krenuli”. Posle toga obavezne su kontrole kod stomatologa jednom godišnje – naglasila je dr Mićović.
Više od trećine dece u prestonici zbog nepravilnog rasta zuba i razmaka među njima treba da nosi mobilnu ili fiksnu protezu. U domovima zdravlja mobilne proteze su besplatne, dok fiksne staju od 30.000 do 45.000 dinara. U privatnim ordinacijama za mobilnu protezu treba izdvojiti 28.000, a za fiksnu 80.000 dinara.
Danijela Davidov-Kesar