Bez ka­ma­te tri go­di­ne

07. 09. 2009. 22:00

Повољни кредити за више станова и посла (Фото Д. Јевремовић)

Dr­ža­va će opet sub­ven­ci­o­ni­sa­ti stam­be­ne kre­di­te, na­ja­vio je pot­pred­sed­nik vla­de Mla­đan Din­kić. Idej­ni tvo­rac kre­di­ti­ra­nja ku­po­vi­ne pr­vog sta­na uz po­moć dr­ža­ve, ko­ji je po­čeo da se pri­me­nju­je pre če­ti­ri go­di­ne, iz­ja­vio je da su upra­vo pri­pre­mlje­ni do sa­da naj­po­volj­ni­ji stam­be­ni zaj­mo­vi.

Pred­log ovog pro­gra­ma usko­ro bi tre­ba­lo da se na­đe pred Vla­dom Sr­bi­je, kao deo pro­gra­ma pod­sti­ca­nja pri­vre­de.

Na­me­ra je da se pod­stak­ne tra­žnja, obo­re ce­ne ne­kret­ni­na, kao i da se po­kre­ne ce­lo­kup­na gra­đe­vin­ska i pra­te­će in­du­strij­ske gra­ne.

U Mi­ni­star­stvu eko­no­mi­je ka­žu da će kre­dit bez pla­ća­nja ka­ma­te u pe­ri­o­du od tri go­di­ne mo­ći da do­bi­ju gra­đa­ni ko­ji u ok­to­bru ku­pe no­vi stan. Pe­ri­od bes­ka­mat­nog kre­di­ti­ra­nja bi­će kra­ći uko­li­ko to uči­ne ka­sni­je.

Struč­nja­ci u nad­le­žnom mi­ni­star­stvu su iz­ra­ču­na­li da će kup­ci sta­no­va sa ova­kvim kre­di­tom ne­pla­ća­njem ka­ma­te go­di­šnje ušte­de­ti 20 do 25 od­sto ukup­nih tro­ško­va. No­vi­na je i mo­guć­nost za­me­ne sta­rog sta­na za no­vi, uz kre­di­ti­ra­nje raz­li­ke u ce­ni kva­dra­ta.

Za pre­o­sta­li deo du­ga ban­ke će sa­me od­re­đi­va­ti ka­ma­te, ali one bi tre­ba­lo da se kre­ću u ra­spo­nu od če­ti­ri do šest od­sto go­di­šnje. Na uče­šće dr­ža­ve, ko­je iz­no­si 20 od­sto kre­di­ta, pla­ća se ka­ma­ta od 0,1 u po­sled­njih pet go­di­na ot­pla­te, što je bi­lo i ra­ni­je.

Pi­ta­li smo ban­ka­re ka­ko će iz­gle­da­ti pro­ce­du­ra za do­bi­ja­nje kre­di­ta ko­ji će u pr­ve tri go­di­ne bi­ti bes­ka­mat­ni. Jer, su­de­ći pre­ma na­ja­vi iz Mi­ni­star­stva eko­no­mi­je, ova po­volj­nost va­ži sa­mo za ku­po­vi­nu no­vih sta­no­va, ali vi­še ni­je uslov da se ne­kret­ni­na pa­za­ri pr­vi put.

Mak­si­ma­lan iz­nos kre­di­ta bi­će 100.000 evra, sa uče­šćem gra­đa­na od sve­ga pet od­sto, dr­ža­ve 20 od­sto, a ban­ke će obez­be­di­ti pre­o­sta­li deo.

U Ko­mer­ci­jal­noj ban­ci is­ti­ču da će se uklju­či­ti u ovaj pro­je­kat i do­da­ju da je nji­ho­va po­slov­na prak­sa da pri­hva­ta­ju sve ide­je u ko­rist nji­ho­vih kli­je­na­ta.

– Pro­šle ne­de­lje je odr­žan sa­sta­nak na tu te­mu. De­ta­lji pri­me­ne će se tek de­fi­ni­sa­ti – ob­ja­šnja­va­ju u toj ban­ci.

Sve­to­zar Ši­ja­čić, član Iz­vr­šnog od­bo­ra Raj­faj­zen ban­ke, nad­le­žan za po­slo­ve sa sta­nov­ni­štvom is­ti­če da će fi­nan­sij­ska ku­ća u ko­joj ra­di po­dr­ža­ti na­por vla­de da oži­vi gra­đe­vin­sku de­lat­nost u Sr­bi­ji, kao i da po­mog­ne gra­đa­ni­ma da uz po­volj­ne uslo­ve do­đu do sta­na i na taj na­čin re­še jed­no od naj­va­žni­jih ži­vot­nih pi­ta­nja.

(/Slika2)Pri­li­ke na me­đu­na­rod­nim fi­nan­sij­skim tr­ži­šti­ma re­la­tiv­no suse sta­bi­li­zo­va­le, ri­zik na­še ze­mlje je sma­njen. U po­re­đe­njusa onim iz mar­ta ove go­di­ne, ste­kli su se uslo­vi za sma­nje­nje ka­mat­nih sto­pa na stam­be­ne kre­di­te.

U na­red­nih me­sec da­na na­ša ban­ka će raz­mo­tri­ti vi­si­nu ka­mat­nih sto­pa na kre­di­te i de­po­zi­te ko­je nu­di kli­jen­ti­ma i pri­la­go­di­ti ih no­vo­na­sta­lim tr­ži­šnim okol­no­sti­ma, na­ja­vlju­ju iz Raj­faj­ze­na.

Ina­če, na ogra­ni­če­nje sub­ven­ci­o­ni­sa­nih stam­be­nih kre­di­ta (ko­ji su u Sr­bi­ji od 2005. naj­tra­že­ni­ji) dr­ža­va se po­čet­kom go­di­ne od­lu­či­la zbog ne­do­stat­ka nov­ca. Bu­du­ći da je u bu­dže­tu bi­losa­mo 500 mi­li­o­na di­na­ra za ovu na­me­nu, što je se­dam pu­ta ma­nje ne­go la­ne, do­ta­ci­je su va­ži­le sa­mo za sta­no­ve do 50 kva­dra­ta sa ce­nom ko­ja ne pre­la­zi 40.000 evra.

Ka­ko se za taj no­vac u Be­o­gra­du i No­vom Sa­du ne mo­že ku­pi­ti ta­kav stan, za sub­ven­ci­o­ni­sa­ne kre­di­te mo­gli su da kon­ku­ri­šu sa­mo za­po­sle­ni iz unu­tra­šnjo­sti.

Gra­đa­ni­ma su zbog to­ga na ras­po­la­ga­nju bi­li je­di­no ko­mer­ci­jal­ni kre­di­ti ba­na­ka, ko­ji su znat­no sku­plji od sub­ven­ci­o­ni­sa­nih.

Ta­ko je ka­ma­ta za stan uz po­moć dr­ža­ve bi­la od 4,7 do 6,9 od­sto, dok je za iste zaj­mo­ve po­slov­nih ba­na­ka iz­no­si­la oko 8,3 pro­cen­ta, pa i vi­še. Ta­kve ka­ma­te su me­đu naj­vi­ši­ma u Evro­pi.