Ne­svr­sta­ni ni­su smet­nja EU

14. 09. 2009. 22:00

Pri­bli­ža­va­nje Sr­bi­je po­kre­tu ne­svr­sta­nih ne ugro­ža­va evrop­sku per­spek­ti­vu Be­o­gra­da, ali i u EU i me­đu do­ma­ćim ana­li­ti­ča­ri­ma sve če­šće se ču­ju upo­zo­re­nja da tre­ba pa­žlji­vo od­me­ra­va­ti ko­ra­ke.

„Te­žnja ka član­stvu u EU, ili član­stvo u EU, ne is­klju­ču­je bli­ske kon­tak­te sa osta­lim me­đu­na­rod­nim or­ga­ni­za­ci­ja­ma ili po­kre­ti­ma. Ipak, tre­ba ima­ti na umu da član­stvo u EU zna­či svr­sta­ti se uz osta­le čla­ni­ce EU kao i uz evrop­ske vred­no­sti. EU kao ce­li­na for­mu­li­še za­jed­nič­ku spolj­nu i bez­bed­no­snu po­li­ti­ku, što zah­te­va so­li­dar­nost i ak­ci­ju svih ze­ma­lja čla­ni­ca”, ka­že za „Po­li­ti­ku” am­ba­sa­dor Šved­ske u Be­o­gra­du Kri­ster Brin­ge­us.

Pro­fe­sor Fa­kul­te­ta po­li­tič­kih na­u­ka i biv­ši am­ba­sa­dor Sr­bi­je u Fran­cu­skoj dr Pre­drag Si­mić bio je je­dan od onih ko­ji su kri­ti­ko­va­li Ta­di­će­vu po­se­tu Ki­ni.

„DS je do­bio vlast upra­vo za­hva­lju­ju­ći obe­ća­nju da će do­ve­sti Sr­bi­ju u EU i to on­da mo­ra bi­ti kič­ma na­še spolj­no­po­li­tič­ke ori­jen­ta­ci­je. Tvrd­nja da na­ša spolj­na po­li­ti­ka po­či­va na če­ti­ri stu­ba – Va­šing­to­nu, Mo­skvi, Pe­kin­gu i Bri­se­lu ko­ji su vr­lo ra­zno­rod­ni i pro­ti­vu­reč­ni iza­zva­la je ve­li­ku kon­fu­zi­ju”, ka­že Si­mić za „Po­li­ti­ku”.

On is­ti­če da Sr­bi­ja, uko­li­ko že­li da ide u EU, mo­ra svo­ju spolj­nu po­li­ti­ku da pri­la­go­đa­va tom ci­lju pri­me­nju­ju­ći one stan­dar­de ko­je i EU pri­me­nju­je u me­đu­na­rod­nim od­no­si­ma.

„Kao ze­mlja ko­ja ni­je član EU mo­že­mo vo­di­ti po­li­ti­ku ka­kvu že­li­mo, ali mo­ra­mo vo­di­ti ra­ču­na da se ne su­da­ri­mo sa ci­lje­vi­ma SAD i EU. Ako že­li­mo da uđe­mo u evrop­sku po­ro­di­cu on­da vred­no­sti ko­je do­mi­ni­ra­ju na­šom unu­tra­šnjom i spolj­nom po­li­ti­kom mo­ra­ju bi­ti i evrop­ske vred­no­sti, a ne Ti­to­ve vred­no­sti ili vred­no­sti Po­kre­ta ne­svr­sta­nih”, sma­tra Si­mić.

Od­go­va­ra­ju­ći na ova­kve kri­ti­ke mi­ni­star spolj­nih po­slo­va Vuk Je­re­mić je pre ne­ko­li­ko da­na u in­ter­vjuu Tan­ju­gu re­kao da za njih ima „ja­ko ma­lo raz­u­me­va­nja” jer da­nas ne po­sto­ji ni­jed­na dr­ža­va na sve­tu ko­ja ne te­ži pro­du­blji­va­nju od­no­sa sa Ki­nom, me­đu pr­vi­ma ze­mlje EU.

(/slika2)Evro­pa je, ka­ko je re­kao, va­žna, član­stvu te­ži­mo, ali to ni­je je­di­ni pri­o­ri­tet Sr­bi­je.

Ob­ja­šnja­va­ju­ći od­lu­ku o gla­sa­nju pro­tiv re­zo­lu­ci­je o ne­po­što­va­nju ljud­skih pra­va u Ira­nu, iza ko­je je sta­la EU, on je re­kao da je „Sr­bi­ja ma­la dr­ža­va ko­ja mo­ra pa­žlji­vo da na­stu­pa u di­plo­mat­skim vo­da­ma”.

Iran je, ka­ko je na­veo, je­dan od naj­zna­čaj­ni­jih po­dr­ža­va­la­ca Sr­bi­je u Islam­skoj kon­fe­ren­ci­ji, či­ja ve­ći­na čla­no­va ni­je pri­zna­la Ko­so­vo, ni­ti do­zvo­lja­va član­stvo Ko­so­vu u toj or­ga­ni­za­ci­ji.

Pre­ma re­či­ma dr Du­ša­na Re­lji­ća, iz Ne­mač­kog in­sti­tu­ta za me­đu­na­rod­nu po­li­ti­ku i bez­bed­nost, ono što naj­vi­še mo­že da re­me­ti pri­bli­ža­va­nje Sr­bi­je kao i bi­lo ko­je dru­ge ze­mlje EU, je­ste ne­do­sta­tak re­for­mi u po­li­tič­kom, pri­vred­nom i so­ci­jal­nom si­ste­mu kao i ve­li­ka ko­rup­ci­ja u dr­žav­noj upra­vi.

„Ne­ka­kva uzroč­no­po­sle­dič­na ve­za iz­me­đu sa­rad­nje Sr­bi­je sa azij­skim ze­mlja­ma ili čla­ni­ca­ma Po­kre­ta ne­svr­sta­nih i ula­skom u EU ne po­sto­ji. Me­đu­tim, po­sto­ji te­žnja EU da se unu­tar nje for­mi­ra za­jed­nič­ka po­li­ti­ka bez­bed­no­sti i od­bra­ne i na­rav­no da ze­mlje ko­je že­le da pri­stu­pe EU mo­ra­ju da vo­de ra­ču­na da se u svom spolj­no­po­li­tič­kom po­na­ša­nju ne su­prot­sta­ve toj po­li­ti­ci”, ka­že Re­ljić.

On, me­đu­tim, pod­se­ća na slu­čaj Fin­ske, Šved­ske, Ki­pra, Mal­te i Austri­je kao ze­ma­lja ko­je ne sa­mo da ni­su čla­ni­ce NA­TO-a ne­go su ne­ke od njih kao Ki­par i Mal­ta ak­tiv­ni u Po­kre­tu ne­svr­sta­nih ili su iz­ri­či­to ne­u­tral­ne kao što su Šved­ska ili Fin­ska.

Ima­ju­ći to u vi­du, ka­ko ka­že, je­di­ni kon­flikt ko­ji bi Sr­bi­ja mo­gla da ima sa EU je ne­sa­rad­nja sa Eulek­som na Ko­so­vu jer je to za­jed­nič­ka mi­si­ja svih ze­ma­lja uklju­ču­ju­ći i one ko­je ni­su pri­zna­le ne­za­vi­snost Ko­so­va.

---------------------------------------------------

Sr­bi­ja re­đe gla­sa za re­zo­lu­ci­je EU

U naj­no­vi­jem go­di­šnjem iz­ve­šta­ju Evrop­skog sa­ve­ta za ino­stra­ne po­slo­ve či­ji je je­dan od auto­ra Mar­ti Ah­ti­sa­ri, biv­ši spe­ci­jal­ni iza­sla­nik UN-a za pre­go­vo­re o sta­tu­su Ko­so­va, na­vo­di se da Sr­bi­ja spa­da u gru­pu ta­ko­zva­ne ši­re Evro­pe u ko­joj su 16 evrop­skih ze­ma­lja ko­je ni­su čla­ni­ce EU, ali ko­je uglav­nom gla­sa­ju za pred­lo­ge EU ze­ma­lja u Sa­ve­tu bez­bed­no­sti.

Ove go­di­ne je, ka­ko je na­zna­če­no, Sr­bi­ja zbog Ko­so­va re­đe gla­sa­la za pred­lo­ge EU ze­ma­lja. Je­dan od slu­ča­je­va u ko­ji­ma je Sr­bi­ja gla­sa­la dru­ga­či­je od čla­ni­ca EU je re­zo­lu­ci­ja o kr­še­nju ljud­skih pra­va u Ira­nu pro­tiv ko­je je Sr­bi­ja gla­sa­la u Ge­ne­ral­noj skup­šti­ni u de­cem­bru pro­šle go­di­ne.