Još jedan mandat za Baroza

16. 09. 2009. 22:00

Упркос многим критикама Жозе Мануел Барозо успео да задржи фотељу у Бриселу (Фото АФП)

Od našeg stalnog dopisnika
Brisel, 16. septembra -  Žoze Manuel Barozo (53) izabran je danas u Strazburu glasovima 382 poslanika Evropskog parlamenta (protiv glasalo 219, uzdržanih 117) za predsednika Evropske komisije, drugi put zaredom. Njegov novi petogodišnji mandat prethodno su jednoglasno podržali evropski lideri sredinom juna ove godine na briselskom samitu. Iako je ipak bilo rezervi prema reizboru bivšeg portugalskog premijera, konzervativca, glasovi su pokazali da je on drugi mandat dobio komotnom većinom. Broj glasova za Baroza dovoljno je veliki da mu garantuje legitimitet i pod strožim kriterijuma, propisanim Lisabonskim ugovorom koji još nije stupio na snagu.

U prvoj izjavi posle glasanja Barozo je istakao da će solidarnost, sloboda i jačanje Evrope biti njegovi prioriteti. Dobio je stojeće ovacije i bukete cveća, a prva zvanična čestitka stigla je od Ježija Buzeka, predsednika EP.            

„Imaćemo puno posla. Mnogo je izazova sa kojima se treba suočiti. Vi znate šta su naša očekivanja, tako da se radujemo saradnji sa Vama i očekujemo mnogo u narednih pet godina”, kazao je Buzek.

Barozo je zahvalio na izboru i čestitkama i rekao da je za njega „kao predsednika EK jedina stranka Evropa” i da „svako ko želi da uskoči u brod na uzbudljivom putovanju integracije Evrope, zajedno sa mnom će da obezbedi neophodnu saglasnost za ujedinjenje Evrope”.

Uprkos tome što zvanično nije imao protivkandidata za najvažniju funkciju u EK, ponovni izbor kandidata desnice pratile su mnoge neizvesnosti i kritike koje su se odnosile na njegov prethodni mandat. Konkretno: za sporo delanje u uslovima finansijske i ekonomske krize i nedostatak ambicija. Politički protivnici zamerali su mu da nije dovoljno učinio u prvom mandatu. Socijalisti, Zeleni i Liberali juče su ga oštro kritikovali tokom parlamentarne rasprave koja je prethodila glasanju.

Njegove pristalice pozvale su se na kontinuitet i istakli da je potrebno izabrati čoveka Barozovog političkog formata, jer bi njegov eventualni neuspeh da pridobije široku podršku EP značio podrivanje EU. Ipak, lider narodnih evropskih partija koje su podržale izbor Baroza Jozef Daul upozorio je Portugalca da „nije dobio blanko podršku i da će morati da ispuni očekivanja”.

„Mislim da je sada trenutak istine za Evropu. Ukoliko ne budemo radili zajedno rizikujemo da Evropa bude marginalizovana”, rekao je Barozo u obraćanju EP dan pre izbora.

Trenutak istine za Baroza i institucije EU biće 2. oktobar, kada će u Republici Irskoj biti ponovljen referendum o ratifikaciji Lisabonskog ugovora. Ukoliko Irci ovoga puta izglasaju ratifikaciju, Barozo će tek tada moći da odahne i na miru nastavi mandat po novim pravilima koje predviđa Lisabon. Ako kojim slučajem irski glasači ponovo odbiju ratifikaciju Lisabona, to bi zakočilo reforme EU i gurnulo je u duboku institucionalnu krizu.

Kada je pre desetak dana predstavio predsedniku EP svoje političke smernice za novi mandat, Barozo je ocenio da će „Lisabonski ugovor, ako bude ratifikovan, pružiti mogućnost za otvaranje nove ere u predstavljanju evropskih interesa širom sveta”. On je dodao da će udvostručiti sopstvene napore da bi doprineo stvaranju ambiciozne Evrope u kojoj će narod biti centar politike. Kada je reč o proširenju, on je letos potvrdio da „EU ostaje pri strategiji proširenja”, a takođe je ocenio da „proširenje mora biti praćeno većim jedinstvom među članicama i opštim prihvatanjem Lisabonskog sporazuma”.