Holivud u Beogradu
Др Дејан Илић
Srbija bi mogla za veoma kratko vreme da postane regionalni centar filmske industrije, smatra dr Dejan Ilić, direktor firme ARRI, svetskog lidera u proizvodnji digitalne filmske opreme i rasvete, sa sedištem u Minhenu. Jedan od najuspešnijih Srba "u rasejanju" planira da, za početak, u Beogradu otvori dva studija za demonstraciju najprestižnije filmske digitalne opreme, a zatim i predstavništvo ARRI-ja za ovaj deo Evrope. – Dolazak kompanije ARRI u Srbiju bio bi koristan ne samo za naše tržište i privredu već i za domaći film, a predstavljao bi i dodatni podsticaj za ovdašnje mlade naučnike i inovatore – kaže za "Politiku" Ilić, doktor fizičke hemije, pronalazač, predavač na više prestižnih fakulteta u Evropi i SAD, redovni član Američke akademije nauka u Njujorku, najuspešniji menadžer Nemačke u 2007. godini, dobitnik mnogo stručnih priznanja, među kojima nekoliko za njegov najpoznatiji izum, minijaturnu samopuneću litijumsku bateriju koja se koristi za MPZ plejer (prethodno je razvio dosad najbolju bateriju za pejsmejker).
Na vrhuncu karijere u kompaniji "Varta Mikrobaterije", već proslavljeni srpski naučnik i menadžer ("trudim se da sopstvenim primerom uverim mlade talente da naučnoistraživački rad i biznis mogu veoma uspešno da se kombinuju") na lični poziv nemačkog ministra industrije prelazi u ARRI, s ciljem da uz pomoć ove kompanije dovede Bavarsku ispred Japana u pogledu digitalne tehnologije s novim čipom, na čijem razvoju će raditi.
– Dolazak u Minhen je za mene značio, s jedne strane, povratak svojoj "prvoj ljubavi" spektroskopiji, koja je osnov za najmodernije filmske kamere, lasere, sintetičko svetlo i optičke uređaje budućnosti, kao što je trodimenzionalna slika. Dakle, novi naučni izazov. S druge strane, to je mogućnost da u svoju domovinu dovedem prestižnu svetsku kompaniju, koja će tu uložiti kapital, podstaći privredu, angažovati mlade stručnjake... – navodi Ilić.
On već godinama sarađuje s Fakultetom za fizičku hemiju u Beogradu, čiji je odnedavno gostujući profesor: pored najmodernije opreme i neophodnih sastojaka za eksperimente, svojim je doktorandima obezbedio stručno usavršavanje u laboratorijama "Varte", ARRI-ja i Univerziteta u Gracu. A sad namerava da ih uključi u istraživanja u oblasti senzorske tehnike i digitalizacije slike za potrebe filmske industrije, dok bi diplomcima Elektrotehničkog fakulteta ponudio da se oprobaju u programiranju softvera za praktičnu primenu optičke tehnologije. Takođe, i ove godine će, na njegov predlog, deset postdiplomaca Prirodno-matematičkog fakulteta u Beogradu dobiti izdašne stipendije od "Varte" (od 600 do 800 evra mesečno).
Uporedo sa podsticajem mladih naučnika i istraživača, dr Ilić pravi i druge planove. Nakon što obezbedi zemljište za izgradnju ARRI-jevog takozvanog šou ruma, odnosno studija za demonstraciju opreme ("naravno, pod uslovom da cena ne bude viša nego što je u drugim gradovima, na primer u Londonu ili Njujorku"), on planira da tu filmskim producentima iz celog sveta ponudi profesionalne usluge koje omogućuje vrhunska oprema za snimanje, razvijanje, obradu i projekciju filmova.
"To bi bila dobra tehnička baza i za razvoj srpske kinematografije", uveren je naš sagovornik.
Pitamo ga da li već ima iskustva u radu s "filmadžijama".
– U studiju u Nemačkoj naš tim je nedavno radio na obradi snimljenog materijala u filmu u kojem glumi Nikol Kidmen. Nezadovoljna izgledom u nekim scenama, razmažena glumica je besno i bučno zahtevala da se one izbace ili presnime. Napravila je strašnu scenu. Na kraju sam se i ja, onako iznerviran, umešao. Poručio sam zvezdi da se smiri, jer takvim nastupom možda i može nešto da postigne kod momaka iz Holivuda, ali ne i kod ovog iz srpskog Selevca – kaže dr Ilić i pri tom priznaje da ga je ta "filmska avantura" stajala velikog stresa i prvog u životu boravka u bolničkoj postelji.
"Brzo sam se oporavio, ali sam naučio da sa filmskim zvezdama treba samo da se smeškam i slikam!", primećuje Ilić.