Nema starih donatora
Нема довољно свести о значају завештања органа
Po broju obavljenih transplantacija Srbija zaostaje za evropskim državama. Iako je u našoj zemlji prvi organ, bubreg, presađen 1973. godine, od tada je slična operacija izvedena manje od 1.400 puta. Na taj način nov bubreg za 36 godina je dobilo 1.320 ljudi, novo srce osmoro pacijenata, a nekolicina je dobila jetru.
Premalo, jer stručnjaci kažu da bi u Srbiji svake godine trebalo da se uradi 400–500 transplantacija bubrega, 100–150 jetre i 20–30 srca. Takođe, da bi se uspostavio redovan program presađivanja organa, našoj zemlji je potrebno oko dva miliona potencijalnih donatora.
Dakako, osim malog broja transplantacija u odnosu na potrebe, problem u Srbiji jeste i to što su u većini slučajeva donatori živi srodnici. Mnogo su ređi slučajevi presađivanja organa sa preminulih koji su svoje vitalne delove zaveštali, odnosno upisali se na donatorsku listu. Nema, dakle, svesti ili obaveštenosti koja bi Srbe podstakla da se odluče na ovaj human čin.
Dodatnu nevolju predstavlja i to što ljudi stariji od 55 godina, kako su pokazale ankete, sami sebe u velikom broju slučajeva smatraju prestarim da bi zaveštali organe. A stručnjaci za transplantaciju, suočeni sa problemom mnogo veće „potražnje” nego „ponude”, ističu da godine nisu prepreka za humani čin i podvlače: „Najstariji donator organa imao je 104 godine. Jedan od vitalnih delova tela ovog Britanca uspešno je presađen u tridesetogodišnju devojku”.
Naime, samo u dva slučaja osoba uopšte ne može zaveštati organe – ukoliko boluje od HIV-a ili izuzetno retke varijante Krojcfeld–Jakobove bolesti. Svi ostali, bez obzira na godine, „dolaze u obzir” i posle smrti mogu spasti nečiji život ostavljajući jedan (ili više) od 23 organa koje savremena medicina uspešno može premestiti iz jednog u drugo telo.
Takođe, bolesti srca, pluća, bubrega... nisu prepreka da neko bude donator, jer iako ovi ljudi ne mogu zaveštati obolele organe, mogu zdrave. U našoj zemlji u pet ustanova (klinički centri u Beogradu, Novom Sadu i Nišu, VMA i Univerzitetska dečja klinika) do sada su rađene transplantacije bubrega, jetre i srca, a prema najavama ministra zdravlja Tomice Milosavljevića, na toj listi uskoro bi mogli da se nađu i pankreas, pluća i tanko crevo. Takođe, nepovoljna situacija za sve one koji čekaju na transplantaciju mogla bi uskoro da bude popravljena potpisivanjem saradnje između Srbije i međunarodne fondacije „Evrotransplant” koja posreduje u oblasti transplantacije organa u sedam evropskih zemalja.