Opisivanje punog kruga

Čelni ljudi "Napstera", jednog od najpoznatijih servisa za onlajn prodaju muzike, odlučili su da u svoju ponudu vrate nezaštićeni MP 3 format. To znači da će, slično servisu iTunes, i na "Napsteru" od druge polovine ove godine biti moguće skidanje fajlova koji će sa sigurnošću raditi na svim MP 3 uređajima, što do sada nije bio slučaj.
Da podsetimo, za "Napsterovo" ime se vezuje rađanje piraterije u digitalnom obliku. Prvobitno nastao kao program za tzv. peer to peer razmenu fajlova, ovaj internet-servis postavio je softverski kamen temeljac za ilegalno skidanje muzičkih fajlova sa globalne mreže, što su diskografski moguli označili kao glavni uzrok gubitaka koji se mere milijardama dolara.

Šon Foning, student na Nortistern univerzitetu u Bostonu, kreirao je ovaj program kako bi olakšao pronalaženje muzičkih fajlova na Internetu. Lak za upotrebu, "Napster" je brzo osvojio simpatije korisnika svojom ogromnom datotekom pesama.

Naravno, nastao je problem izmirenja autorskih prava. Cehovska organizacija američkih diskografskih kuća obezbedila je 1999. servisu širok publicitet podižući optužnicu protiv njega i zahtevajući gašenje "Napstera" zbog ilegalnog transfera fajlova. Broj korisnika premašio je 25 miliona, što je dovelo do pritužbi članova grupe "Metalika", Madone i drugih izvođača.

Sud je 2001. doneo odluku kojom se nalaže gašenje servisa i isplaćivanje milionskih odšteta koje su prvobitnu verziju "Napstera" odvele u bankrot. Firma je kao servis za legalno skidanje zaštićenih fajlova počela sa radom dve godine kasnije, kada je pravo na korišćenje imena stekla firma "Roksio".

Poučena ovim neprijatnim iskustvom, diskografska industrija je uložila sredstva u razvijanje tzv. DRM tehnologije koja je imala za cilj da onemogući pirateriju. Umnožavanje digitalnih snimaka nije smanjivalo njegov kvalitet, kao što je to bio slučaj ranije sa audio-kasetom.

Iako su sve veće diskografske kuće prihvatile ugradnju zaštitne tehnologije na svojim izdanjima, uspon onlajn servisa za prodaju muzičkih fajlova doveo je čelne ljude u diskografskim kućama do zaključka da DRM tehnologija nije vratila uložena sredstva.

Nevolja je bila u tome što je ovom tehnologijom bilo moguće zaštititi cede-romove a ne obične audio-kompakt diskove. Cede-romovi nisu mogli da reprodukuju zvuk na svakom muzičkom uređaju, što je dovelo do revolta kod kupaca, koji se dodatno pojačao kada su otkrivene njegove kontraindikacije na kompjuterske operativne sisteme, koji su često "padali" prilikom puštanja zaštićenih nosača zvuka.

Sa druge strane, razmena fajlova se pokazala kao izuzetno marketinško sredstvo čineći format kompakt diska prevaziđenim standardom. Suočene sa mogućnošću potpunog nestanka, diskografske kuće sada moraju da se prilagođavaju potrebama tržišta, a ne obrnuto, što je bio slučaj do pre neku godinu.