Iran popustio, ali nije odstupio

02. 10. 2009. 22:00

Одлучно за нуклеарни програм: председник Ирана Махмуд Ахмадинежад (Фото Бета)

Od našeg stalnog dopisnika
Vašington, 2. oktobra – Iznenadna iranska kooperativnost juče na pregovorima sa šest velikih sila u Švajcarskoj „konstruktivan je početak” (Obama), ali je samo „uslovni pomak”: biće neophodni još meseci, pa možda i godine pre nego što se (eventualno) postigne čvrst sporazum kojim bi se sprečilo da svet dobije još jednu nuklearno naoružanu silu.

Pored ove konstatacije, prve američke analize ukazuju i da je pristankom da u roku od dve nedelje inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) otvori vrata svog tajnog, nedavno otkrivenog nuklearnog postrojenja u Komu, spremnošću da većinu svog niskoobogaćenog uranijuma pošalje na doradu u Rusiju i Francusku i saglasnošću da se do kraja ovog meseca održi nova runda pregovora – Iran sebi obezbedio predah od dodatnih međunarodnih pritisaka i izbegao uvođenje novih sankcija, a da se pri tome nije odrekao ničeg suštinskog.

Američke procene su i da Teheran u ovom momentu nije imao izbora, sateran u ćošak posle otkrića da, pored „legitimnih”, gradi i tajne nuklearne komplekse, što je ojačalo uverenje da mu je krajnji cilj da se domogne atomskog oružja.

Dogovor je, kako prenosi današnji „Vašington post”, postignut na 45-minutnom sastanku američkog pregovarača Vilijama Bernsa i njegovog iranskog kolege Saida Džamilija, dok su ostali učesnici za to vreme ćaskali na terasi vile iz 18. veka, sa pogledom na Alpe i Ženevsko jezero. Posle toga nije bilo razgovora „u plenumu”, već samo brušenja detalja po grupama onoga što je trasirano na prvom direktnom susretu jednog visokog američkog i iranskog funkcionera u poslednjih 30 godina.

Njihov razgovor je, kako se ovde prenosi, bio „prilično otvoren” i svestran, dotakavši se čak i pitanja ljudskih prava.

Ženevski rezultat predstavlja i početni uspeh Obaminog pristupa da se iranski problem rešava diplomatijom, ali je, saopštavajući juče šta je postignuto, on smatrao da to istovremeno treba i da pohvali i da upozori Irance da sa reči moraju da pređu na dela.

Od juče je svakako umanjena međunarodna uzbuna oko toga koliko je Iran blizu atomskoj bombi, ali se ukazuje da se Teheran još nije obavezao da će obustaviti svoj nuklearni program. Štaviše, posle razgovora iranski predstavnici su naglasili da ne pristaju na ograničavanje njihovog „suverenog prava” da razvijaju nuklearnu energiju.

Jučerašnji rezultat izgleda veliki i zato što se, posle iskustva sedmogodišnjeg zapadnog natezanja sa Iranom oko nuklearnog pitanja, veoma malo očekivalo.

Iz ovdašnje perspektive, najnoviji iranski ustupak dobrodošao je i nezapadnim učesnicima u pregovorima, Rusiji i Kini, koje bi nove sankcije prihvatile samo u krajnjoj nuždi, s obzirom na to da sa Teheranom imaju jake ekonomske veze. Rusija tamo izvozi znatne količine vojne opreme, a Kina iz Irana podmiruje oko 12 odsto svog uvoza sirove nafte (i Iranu potom prodaje njen glavni derivat, benzin).