Pala vlada Emila Boka
Задовољна опозиција: Мирчу Ђоана, представник СДП-а (Фото Бета)
Od našeg stalnog dopisnika
Bukurešt, 13. oktobra – Dvodomni rumunski parlament je danas po podne na zajedničkoj sednici sa 254 glasova „za” i 176 „protiv” izglasao nepoverenje vladi Emila Boka, lidera Demokratsko-liberalne stranke (PDL), koja je neposredno vezana za predsednika Trajana Baseskua. Vlada je izgubila većinsku podršku u zakonodavnom domu. Ovim je u Rumuniji izazvana duboka politička kriza.
Ovo je prvi put u 20 godina, proteklih od decembarske revolucije 1989., da je jednoj vladi u bukureštanskom parlamentu izglasano nepoverenje. Bilo je 19 takvih pokušaja, ali su svi oni ostali bez rezultata.
U rezoluciji, koju su podnele dve opozicione stranke – Nacionalno-liberalna (PNL) i UDMR (mađarska etnička stranka), a kojima se pridružila i donedavno vladajuća Socijal-demokratska stranka (PSD), vlada je optužena za „bacanje zemlje u pravi haos”, za „nekoherentnost u vođenju ekonomske i socijalne politike”, za „nemoć i neznanje u borbi protiv ekonomske krize”, za „opadanje životnog standarda” i „naglo povećanje nezaposlenosti”.
„Rumunija se istovremeno našla u dubokoj trostrukoj krizi: ekonomskoj, političkoj i moralnoj” – ustvrdili su opozicioni govornici sa parlamentarne tribine, ukazujući na pokušaje vlade „Basesku-Bok” da zemljom upravlja samovoljno, ne poštujući ustav, zakone i demokratske propise.
Premijer Bok je odbacio sve te optužbe i rekao da je vlada mnogo učinila u domenu reformi, da je donela više propisa u pogledu plata i penzija, koji su bili povoljniji za manje imućnije slojeve stanovništva. „Naša je savest čista”, izjavio je dosadašnji premijer.
Ipak glavne optužbe na račun Bokovog kabineta, koji je došao na vlast pre svega 10 meseci kao koalicioni partner Socijal-demokratske stranke (PSD), a koja je napustila vladu pre dve nedelje, ticale su se njegovog „potpunog potčinjavanja predsedniku Baseskuu”, odnosno stvaranja uslova da on na predsedničkim izborima 22. novembra osvoji novi petogodišnji mandat.
Uostalom, ovde se u svekolikim medijima tvrdi da je glavna meta svega onoga što se u ovom trenutku u Rumuniji dešava na političkom polju, vezana za predstojeće predsedničke izbore u kojima svaka od parlamentarnih stranaka ima svog kandidata. Svi su oni Baseskuovi suparnici. Opozicija stvara „široki antibaseskuovski front”, dok PDL, ostavši usamljen, traži načina da tome parira i da svom „duhovnom lideru”, Trajanu Baseskuu omogući još pet godina boravka u palati „Kotročenj”. A time i svoj dalji ostanak na vlasti, uz sve privilegije koje iz toga proističu.
Interesantno je opisati jedan trenutak iz današnje mahom veoma oštre parlamentarne debate na marginama rezolucije nazvane „11 protiv Rumunije”. Da objasnimo. Posle nedavnog izlaska socijal-demokrata iz vlade, premijer Bok je svakom preostalom ministru iz svoje stranke dodao kao privremeno zaduženje po još jedan resor. Deset ministara + premijer = 11. Okrećući glavu ka vladinoj loži, u kojoj se nalazilo 11 ministara, bivši premijer i lider liberala Kalin Popesku Taričanu je izazvao sveopšti smeh i burne aplauze rekavši: „Gledam na gospodu ministre koji mi strašno liče na bespomoćne igrače rumunske fudbalske reprezentacije, koje su Srbi nedavno u Beogradu potukli do nogu. I vi gubite ovaj meč”.
Shodno ustavnim predviđanjima Bokova vlada ostaje na dužnosti sve dok šef države ne imenuje novog premijera, koji će morati da izađe pred parlament i da zatraži poverenje. Istina, rumunski ustav ne određuje neki rok koji bi obavezivao predsednika da naznačava novog premijera, tako da se ovde veruje da će krnja Bokova ekipa, bez prava da donosi neke uredbe ili pokreće zakonske predloge, ostati u palati „Viktorija” sve do predsedničkih izbora. Prvi krug je 22. novembra, a drugi – 6. decembra.
Tri opozicione stranke, koje već sada postavljaju pitanje regularnosti izbora, tj. tvrde da se „priprema neviđena izborna krađa”, predlažu obrazovanje „nezavisne tehničke vlade”, koju bi predvodila neka vanpolitička ličnost. Njen zadatak bi bio da donosi hitne mere za zaustavljanje produbljavanja ekonomske krize i da organizuje „poštene izbore”.