Ren: Značajan napredak Srbije

14. 10. 2009. 14:26

EK predložila primenu Prelaznog sporazuma sa Srbijom

BRISEL – Evropska komisija (EK) predložila je danas, povodom predstavljanja izveštaja o napretku zemalja zapadnog Balkana, primenu Prelaznog trgovinskog sporazuma sa Srbijom.

U strateškom dokumentu o širenju EK ističe da je saradnja Beograda s Haškim tribunalom napredovala, ali uz konstataciju da su Ratko Mladić i Goran Hadžić i dalje na slobodi.

Zbog napretka u saradnji s Hagom, kao i „obnovljene opredeljenosti” Srbije za evropske integracije EK predložila je primenu Prelaznog sporazuma sa Srbijom zemljama članice EU.

U strateškom dokumentu se dalje ističe da je Srbija dokazala opredeljenje u približavanju zemlje EU kroz jednostranu promenu Prelaznog sporazuma sa EU, kao i primenom ključnih političkih reformi u usaglašavanju sa evropskim standardima.

Srbija je, takođe, napravila, prema oceni EK, napore u primeni ambcioznog programa evropske integracije.

EK konstatuje da Srbija ima administrativne kapacitete u preduzimanju suštinskog napretka ka EU.

Jačanje vladavine prava i ubrzanje ekonomskih reformi, ostaju važni ciljevi , konstatuje EK.

Srbija mora dokazati veći konstruktivni stav prema učešću Kosova u CEFTA, podvlači EK.

BRISEL – Evropski komesar za proširenje Oli Ren rekao je u Briselu, predstavljajući godišnji izveštaj Evopske komisije o napretku zemalja Zapadnog Balkana na putu ka EU, da je Srbija ostvarila značajan napredak, kako u oblasti ispunjavanja uslova za približavanje EU, tako i u saradnji s Haškim tribunalom.

On je, na konferenciji za štampu u Briselu, naglasio da je Srbija veoma ozbiljno pristupila ispunjavanju svojih obaveza.

Kada je reč o mogućnosti promene mišljenja Holandije u vezi deblokade Prelaznog sporazuma Srbije i EU, Ren je na konferenciji za novinare, istakao da on, kao komesar, mora biti optimista, i istakao da se nastavljaju napori u cilju promene stava holandskih vlasti.

Holandija je jedina država-članica EU koja uslovljava deblokadu Prelaznog sporazuma i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju hapšenjem preostalih haških optuženika, Ratka Mladiha i Gorana Hadžića.

Prema Renovim rečima, od predsedavajućeg EU će zavisiti kada će se ovo pitanje naći na dnevnom redu Saveta ministara spoljnih poslova.

U izveštaju EK, objavljenom na sajtu Komsije, navodi se da je srpska vlada u prethodnih godinu dana dokazala opredeljenje za približavanje zemlje EU, preduzevši niz inicijativa uključujući i jednostranu primenu Prelaznog trgovinskog sporazuma.

Vlada Srbije se pokazala relativno stabilnom i bila je aktivan učesnik u pripremanju zakonodavstva u nizu oblasti i primeni nacionalnih programa o evropskoj integraciji.

Govoreći o saradnji Srbije s Tribunalom EK je naglasila da postoji napredak, pozivajući se na izveštaj glavnog tužioca Tribunala Serža Bramerca u kojem se navodi da su srpske vlasti odgovorile adekvatno i na vreme na specifične zahteve.

Ta saradnja mora biti nastavljena i voditi ka daljim specifičnim pozitivnim rezultatima, istaknuto je u izveštaju, uz napomenu da preostala dvojica optuženika, Ratko Mladić i Goran Hadžić, još nisu uhapšeni.

U izveštaju se podseća da su zemlje -članice EU, kada je reč o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (S S P), odlučile da se on primenjuje tek nakon što Srbija ostvari punu saradnju Srbije s Haškim tribunalom.

U delu posvećenom saradnji sa EU ističe se da je Srbija preduzela prve korake u saradnji sa misijom Euleks na Kosovu, uz konstataciju da ti napori zahtevaju dalje jačanje saradnje.

Kada je reč o liberalizaciji viznog režima EK je naglasila da je Srbija napravila značajan napredak u oblasti pravosuđa, slobode i bezbednosti. Takođe Komisija naglašava da je Srbija ispunila većinu uslova mape puta.

Kada je reč o radu parlamenta, Komisija ocenjue da je ostavren napredak kroz izmene pravila procedura i usvajanja novog zakona o političkim partijama, alise istovremeno ukazuje da izborni zakon još nije izmenjen.

U izveštaju se takođe navodi da Srbija ima dobre kapacitete u javnoj administraciji, da kancelarija za evropske integracije dobro radi.

Navodi se takođe da kapaciteti u ministarstvima po pitanju evropskih integracija moraju biti pojačani i ubrzana reforma javne administracije.

Srbija je, prema mišljenju Komisije, napravila napredak i u borbi protiv korupcije.

Pravosuđe je, kako se navodi, pokazalo veću privrženost borbi protiv koroupcije sprovođenjem nizom hapšenja.

Dodatni napori su, međutim, potrebni u borbi protiv organizovanog kriminala, a mora se obezbediti nezavisnost i efikasnot pravosudnog sistema, ističe se u ziveštaju.

EK je konstatovala napredak i u u oblasti ljudskih prava i zaštiti prava manjina.

Iako se u izveštaju ukazuje da su civilna i politička prava u Sbriji zaštićena navodi se da je bilo incidenata govora mržnje, pretnji i fizičkih napada na novinare, ljude koji se bave zaštitom ljudskih prava, pripadnike homoseksualne populacije, a da počinioci još nisu privedeni licu pravde.

Kada je reč o privredi EK ocenjuje da je Srbija bila teško pogođena aktuelnom ekonomskom krizom.

Takođe se ističe da je Srbija preduzela nedovoljne napore u uspostavljanju tržzišne privrede, te je potrebno da se ulože dalje napori ka tome kako bi Srbija bila u mogućnosti da se suoči sa pritiskom konkurencije i tržišnim snagama unutar EU.