Pronađeni „topnički dnevnici" ?
Заплењени артиљеријски дневници бациће ново светло на то како је хрватска војска ушла у Книн: симболично истицање заставе приликом обележавања Дана победе и домовинске захвалности
U pretrazi stanova i prostorija sedmorice bivših pripadnika 7. gardijske brigade, koji su osumnjičeni za ubistvo šestorice srpskih ratnih zarobljenika kod Glamoča, nađena je određena dokumentacija koja se ne može povezati s artiljerijskim dnevnicima koje traži haško tužilaštvo, saopštio je MUP.
Pritom je istaknuto da se hapšenja nikako ne mogu povezati s aktivnostima koje se provode radi nalaženja artiljerijskih dnevnika iz vojno-policijske akcije „Oluja”.
„Navedena grupa građana uhapšena je zbog sumnje da su počinili ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. Isto tako, pri pretresu stanova i prostorija osumnjičenih nađena je određena dokumentacija koja se ne može povezati s artiljerisjkim dnevnicima”, naveo je MUP.
Sedmorica bivših pripadnika brigade „Puma”, danas su se pred istražnim sudijom Županijskog suda u Zagrebu branili ćutanjem nakon čega im je određen pritvor od 24 časa.
Mediji su pisali i da je jedan od njih, brigadir (odgovara činu pukovnika), navrat-nanos penzionisan desetak dana pre hapšenja da ne bi ispalo da su uhapšeni bili visoki oficiri Hrvatske vojske.
Osumnjičeni su, kao pripadnici HV u operaciji „Maestral 2” 10. septembra 1995. u selima Mliništa i Halapići, kod Glamoča, ubili Radoslava Lakića, Peru Vidovića, Petra Jotanovića, Dragoslava Mutića, Borislava Vukića i jedno za sada neidentifikovano muško lice, pripadnike Vojske Republike Srpske.
Akciju „Maestral 2” sprovele su jedinice Hrvatske vojske koje su se tamo nalazile na temelju Sporazuma Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića od 22. jula 1995.
Nakon što su zarobljenici 10. septembra 1995. godine po naređenju komandira jedinice razdvojeni u dve grupe, prva je grupa streljana ispred komande jedinice u mestu Halapići, dok je druga grupa odvezena u mesto Mlinište i tamo streljana.
Tela ratnih zarobljenika Vidovića, Jotanovića, Mutića i Vukića ekshumirana su 16. jula 1996. godine iz masovne grobnice Kamen kod Glamoča, dok je telo Lakića razmenjeno na graničnom prelazu Stara Gradiška 4. avgusta 1997. godine.
Od našeg stalnog dopisnika
Zagreb, 21. oktobra – Jučerašnje iznenadno hapšenje sedmorice bivših pripadnika Sedme gardijske brigade Hrvatske vojske, zvane „Pume”, iz Varaždina, osumnjičenih za streljanje petorice srpskih vojnika u BiH, danas donosi novo iznenađenje: zagrebački „Jutarnji list” iz svojih izvora tvrdi da su među zaplenjenom dokumentacijom u kući uhapšenog donedavnog aktivnog brigadira HV Emila Crnčeca pronađeni i artiljerijski dnevnici iz napada na Knin koje već duže vreme bezuspešno od hrvatskih vlasti traži haški sud. Ti takozvani „topnički dnevnici” su dokazno sredstvo na suđenju trojici hrvatskih generala za ratne zločine (prekomerno granatiranje) počinjene tokom vojne akcije „Oluja“ i odmah posle nje u avgustu 1995. godine nad srpskim stanovništvom.
Hrvatska policija je već duže vreme vodila istragu u vezi sa streljanjem petorice srpskih boraca koje je varaždinska brigada „Pume” pod komandom Ivana Koradea, 9. septembra 1995. godine, zarobila u selu Mliništa kod Glamoča u toku vojne operacije „Maestral“ vođene na osnovu sporazuma Izetbegovića i Tuđmana. Svi zarobljeni s potpukovnikom vojske RS Radoslavom Lakićem na čelu ubrzo su streljani blizu Koradeovog štaba, o čemu je detaljno svedočio još krajem te godine zarobljeni pripadnik „Puma” Josip Bračun, na osnovu čega je, kao i drugih dokumenata, srpska strana pre tri godine podnela tužilaštvu BiH i haškom sudu krivičnu prijavu protiv Ivana Koradea i još 15 hrvatskih oficira. Uz taj ratni zločin krivičnom prijavom je obuhvaćen i ratni zločin koji je ista hrvatska brigada počinila u Mrkonjić Gradu, gde je otkrivena masovna grobnica sa 181 ubijenim Srbinom.
U svemu tome juče uhapšeni brigadir Emil Crnčec imao je istaknutu ulogu, jer je bio jedan od najbližih saradnika Koradea, koji je prošle godine ubijen u svom rodnom kraju u Zagorju u okršaju s policijom posle ubistva pet osoba na tom području. Crnčec je u svim bitkama tokom proteklog rata bio Koradeov načelnik štaba brigade, a uz njega je ostao i kada je tada već general Korade zbog svog neobuzdanog ponašanja imao sve većih problema s hrvatskim vlastima. Sa njim je bio i kada je njegov pretpostavljeni u varaždinskoj krčmi prebio i ponižavao pripadnika vojne tajne službe SIS Josipa Marčelana (do rata bio zastavnik u JNA, a zatim šef centrale SIS-a za Varaždin). I pored toga izbegao je kažnjavanje, a „sklonjen“ je tako što je upućen na vojno školovanje u SAD.
Crnčec je u HV brzo napredovao, pre dve godine ga je Mesić odlikovao za vojne zasluge, a prošle godine je dobio bezbednosni sertifikat NATO-a. Do pre desetak dana bio je na funkciji zamenika načelnika Uprave za operativne poslove i obuku Glavnog štaba HV, a onda je iznenada otišao u penziju. Kako otkrivaju mediji, preporučeno mu je sa višeg mesta da tako postupi da ga hapšenje za ratni zločin ne bi zateklo na visokoj aktivnoj vojnoj funkciji, što bi bila velika sramota za Hrvatsku vojsku.
Naime, kako se takođe otkriva, kada je završila istragu o streljanju petorice zarobljenih srpskih vojnika, policija je obavestila premijerku Jadranku Kosor da će morati uhapsiti brigadira Crnčeca, a o tome je zatim obavešten i ministar odbrane Branko Vukelić (danas je doživeo teški srčani udar i hitno operisan u zagrebačkoj bolnici), posle čega je Crnčecu savetovano da se povuče u penziju.
Radoje Arsenić