Teško detinjstvo – kraći život
Непријатности у току одрастања боје живот тамним бојама и утичу на дужину века
Neprijatni događaji u detinjstvu, kao što su fizičko i mentalno nasilje, mogu skratiti život. Najnovije američko ispitivanje kojim je obuhvaćeno čak 17.000 ljudi pokazalo je da osobe koje su pre 18. godine doživele šest ili više stresnih situacija imaju dvostruko veći rizik od preranog umiranja nego one koje su odrastale u mirnijim uslovima.
Epidemiolog Dejvid Braun, vođa studije, nada se da će ovi rezultati doprineti shvatanju da su traume u detinjstvu znatan problem za zdravstvo.
– Važno je da razumemo da neprijatnosti u toku odrastanja lako mogu kasnije „obojiti” nečiji život, pa čak i uticati na životni vek – rekao je Braun.
On i njegove kolege koristili su upitnike koje su učesnici studije popunili u periodu između 1995. i 1997. godine, a zdravstveno stanje učesnika pratili su od 2006. do danas. Ispitanicima su, između ostalog, postavljena pitanja da li su i, ako jesu, koje su neprijatne događaje doživeli u detinjstvu, uključujući i psihičko i fizičko nasilje, prisustvovanje nasilju u porodici, odrastanje uz roditelje zavisne od alkohola ili neke druge supstance, odrastanje uz razvedene ili rastavljene roditelje...
Rezultati su pokazali da je dve trećine od 17.000 ispitanika doživelo barem jednu od pomenutih neprijatnosti, a oni koji su tako nešto doživeli šest ili više puta u proseku su umirali u 60. godini. Ispitanici bez stresnih događaja u detinjstvu u proseku su živeli do 79. godine.
Istraživači su povezali ove rezultate sa onima iz prethodnih istraživanja u kojima je ustanovljeno da stres u detinjstvu povećava rizične faktore od srčanog udara, šloga, depresije, pušenja i zloupotrebe alkohola.
– Ne možemo da tvrdimo da stres u detinjstvu dovodi do prerane smrti, jer je neodgovorno to zaključiti na osnovu samo jednog istraživanja, bez obzira na njegovu obimnost i sveobuhvatnost – upozorio je Braun i dodao: – Ipak, jasno je da neprijatni događaji u toku odrastanja nepovoljno utiču na opšte zdravstveno stanje, pa i na povećanje opasnosti od određenih bolesti. Zato smemo da nagovestimo i upozorimo kako veliki broj neprijatnosti u detinjstvu može da dovede do prerane smrti.
Osnovni zaključak studije doktora Brauna i njegovog tima (koja će u novembru biti objavljena u „Američkom žurnalu preventivne medicine”) jeste da izloženost dece velikom stresu loše utiče na njihov psihički razvoj i kasnije dovodi do zdravstvenih problema.