Španska donacija seoskom turizmu
Zajednički program agencija Ujedinjenih nacija „Održivi turizam u funkciji ruralnog razvoja”, koji su 15. oktobra u Vladi Srbije potpisali srpski ministri za ekonomiju i poljoprivredu Mlađan Dinkić i Saša Dragin, ambasador Španije u Srbiji Injigo De Palasio Espanja i stalni kordinator UN u Srbiji Vilijam Infante, vredan četiri miliona dolara je vrlo kompleksan projekat. Reč je o najvećem projektu Ujedinjenih nacija posvećenom razvoju turizma, a prvi sledeći, posle ovog projekta u Srbiji je projekat u Turskoj vredan 3,2 miliona dolara.
Program finansiranja turizma u nerazvijenim područjima Srbije trajaće do aprila 2012. godine i trebalo bi da pomogne seoskim gazdinstvima da spoje svoju poljoprivrednu proizvodnju sa turističkom ponudom, a na osnovu španske donacije žene će imati prednost u zapošljavanju.
Priznanje Srbiji
Ovo je prema rečima ministra Dinkića trenutno najveći pojedinačni projekat u oblasti turizma UN što je svojevrsno priznanje Srbiji koja je na poslednjoj Generalnoj skupštini Svetske turističke organizacije izabrana u njen Izvršni savet. On je ocenio da je seoski turizam velika šansa za smanjenje siromaštva i stope nezaposlenosti u selima, ali i za ravnomerniji regionalni razvoj. Na konferenciji za novinare upriličenoj ovim povodom u Vladi, Dinkić je istakao da je Srbija jedina zemlja u Evropi gde je u vreme ekonomske krize povećan broj dolazaka stranih gostiju za pet odsto, dok je porast noćenja stranih turista bio 11 odsto. Prošlogodišnja zarada od turizma u Srbiji bila je milijardu dolara, a približno toliko se, prema Dinkićevim rečima, očekuje i u ovoj godini.
Ova vest svakako će ohrabriti ljude, posebno mlade koji žive na selu da ostanu na svojim ognjištima. Kako je rekao ministar Dragin, za ostanak mladih na selu nije dovoljno samo podsticati razvoj poljoprivrede, već i otvaranje mogućnosti da zarade i u drugim delatnostima, kako bi u mestima u kojima žive mogli da zadovolje svoje potrebe.
Srbija, gde od turizma živi 300.000 ljudi, kako je ukazao ambasador Espanja, može mnogo da nauči na primeru Španije koja je treća zemlja u svetu po broju stranih turista i gde je godišnja zarada u toj delatnosti 56 milijardi dolara.
Kompleksnost i realizacija
Projekat je kompleksan zbog toga što šest agencija Ujedinjenih nacija učestvuje u njegovoj realizaciji, na čelu sa dve agencije – Svetska turistička organizacija i Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), dok je STO u ovom projektu vodeća. Ono što je njihova metodologija u realizaciji ovog projekta, kako smo saznali u sektoru za turizam pri Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, može se svesti u tri glavne aktivnosti:
- Prva faza obuhvatapripremu plana, odnosno okvira razvoja seoskog turizma u Srbiji i mi ćemo kroz ovaj projekat o trošku Ujedinjenih nacija doći do strategije razvoja seoskog turizma. Druga faza projekta kreće tokom realizacije prve faze i podrazumeva formiranje lokalnih kapaciteta, odnosno onoga što je novi Zakon o turizmu predvideo kao organizacije za upravljanje određenim destinacijama, u ovom slučaju seoskim. Mi takvih organizacija nemamo i sada ćemo biti u prilici da donatorskim sredstvima pomognemo formiranje profesionalnih struktura koje treba da rade na razvoju kapaciteta na određenom području i na marketiškom plasiranju tih kapaciteta. Da bi seoski turizam opstao jako je važno da postoji prefesionalna struktura zahavljujući čijoj aktivnosti će se kapaciteti puniti. U trećoj fazi, kada budemo napravili implementacione, organizacione strukture radićemo četiri pilot projekta što će doprineti da ova četiri regiona budu osposbljena za rad seoskih turističkih klastera u njima. Reč je o Istočnoj Srbiji, odnosno dolini Timoka, zatim Donjem Podunavlju što je važno kao uključivanje Dunava kao turističkog potencijala. Treći region je druga strana Dunava, odnosno Južni Banat koji je najnerazvijeniji deo Vojvodine i četvrti region je region Centralne i Zapadne Srbije – Ljig, Mionica, Lajkovac. Ukoliko se pogleda sa ekonomskog aspekta reč je o četiri manje razvijena regiona, seoskim, ruralnim područijima koji kroz razvoj seoskog turizma treba da postignu značajne ekonomske, odnosno socijalne ciljeve. Jedan od socijalnih ciljeva jeste davanje motiva devojkama i ženama da ostanu na selu – poručuju iz sektora za turizam.