Nepoznat broj neprijavljenih Roma
Pre dva dana kada je izgorelo naselje ispod mosta u Žarkovu, mnogi meštani koji svakodnevno prelaze most, ali i neki iz nadležnih institucija, saznali su da su tamo živeli ljudi.
Vatra je odnela 19 udžerica, a 60 ljudi ostalo je bez krova nad glavom. Nisu uspeli gotovo ništa da spasu, pa su nestali i dokumenti, ali se zna da je samo jedna porodica imala prebivalište u prestonici. Ostale su doputovale iz Vladičinog Hana i Novog Sada, ali kako kažu, tamo nemaju čemu da se vrate, a sve su prilike da neće ni moći.
Grad je izričito stavio do znanja da ove porodice neće dobiti kontejnere i uputio dopis ovim mestima o tome da treba da se pobrinu za svoje građane.
– Prošla su dva dana i niko se nije javio iz te opštine. Pozvao sam ih da dođu i vide šta u Beogradu rade njihovi sugrađani. Najmanje što su mogli da učine je da se jave, a najbolje bi bilo da su poslali autobus, socijalne radnike i najnužniju pomoć za te ljude. Oni ih puste da dođu ovde i posle pričaju o „beogradizaciji”. Nećemo rešiti pitanje „divljih” naselja sve dok pojedinci sami dolaze iz unutrašnjosti nadajući se da će im ovde neko pomoći. Niko im ne može i neće pomoći. Moramo da kontrolišemo dolazak u ovaj grad. MUP je nadležan za dolazak ljudi. Oni moraju da imaju preciznu evidenciju o tome kako ko dolazi. Kad odete u hotel morate da se prijavite na recepciji, a ovde ulazi kad ko hoće. Možemo svaki dan da kupujemo 20 kontejnera, da razmeštamo ljude, ali to nije rešenje. Lokalne samouprave moraju da brinu o svojim sugrađanima. Ne mogu da prebacuju svoju odgovornost na druge – zaključio je Krkobabić.
Ne samo da lokalna mesta ne brinu o svojim žiteljima nego niko ne zna koliko uopšte ima divljih naselja u prestonici, a kamoli koliko ih neprijavljenih ljudi nastanjuje.
Ivan Vasić, portparol „Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine”, kaže da u svakoj opštini postoji centar za socijalni rad koji bi trebalo da popisuje stanovnike na svojoj teritoriji i vodi računa o došljacima, ali to niko ne radi.
Veruje se da ima oko 160 naselja u Beogradu, ali im se nikako ne može ući u trag. Kao dine su, preko noći nastaju, a već sutra su na drugoj lokaciji. Tako je i sa njihovim meštanima. Dolaze u grad, a ne prijavljuju boravak, odlaze dalje ili, što je češće, jedna porodica naseljava po nekoliko naseobina.
Do evidencije o njima dolazi se tek pošto se sruše udžerice radi izgradnje zgrada, obnove mosta ili kad dođe do požara. I tada, kažu u gradu, oni koji su došli iz drugih gradova Srbije ne odlaze tamo, već se samo presele u drugo naselje ili stvore novo.
– Uglavnom nemaju nijedan lični dokument. Grad je ipak spreman da pomogne, bar da obezbedi prevoz tim ljudima do njihovih gradova, ali ne možemo sami kada nema interesovanja kod nadležnih. Očekivao sam da se Ministarstvo rada i socijalne politike uključi, pošalje svoje ljude i obezbedi pomoć, ali nisu se odazvali pozivu – istakao je Krkobabić i naglasio da grad smatra da ove naseobine predstavljaju veliku opasnost jer je pitanje vremena kada će neka deponija eksplodirati i naneti velike štete pošto se u njima skladište i eksplozivne materije i lako zapaljive stvari.
-------------------------------------------------
Probni popis
Romski asistenti UNHCR-a obići će naselja u Mladenovcu i popisaće žitelje koji još nemaju lične karte ili nisu upisani u knjige rođenih. Zahvaljujući akciji „Socijalno uključivanje i pristup pravima Roma, Aškalija i Egipćana na zapadnom Balkanu” timovi UNHCR-a posetili su 76 romskih naselja u Srbiji, posle čega je podneto više od 2.500 zahteva za izdavanje ličnih dokumenata. Ekipe će za 18 meseci obići još devet opština.
Republički zavod za statistiku najavio je da će u saradnji sa švedskom agencijom za međunarodnu razvojnu saradnju, u toku probnog popisa stanovništva, od prvog do 15. novembra, obučiti određeni broj Roma. Akcija je organizovana u nameri da se uključe u redovan popis 2011. godine, što je važno radi bolje saradnje zavoda i organizacija koje se bave pitanjima Roma. Probnim popisom biće obuhvaćeno oko 4.000 domaćinstava i oko 14.000 osoba.